Marketing
sljedeći podatak kazuje kako je 1695. godine knjižnica ponovno na starom mjestu. ovo navodi na zaključak da su prostori samostana u kojima je ona čuvana obnovljeni. knjige se ponovno skupljaju bilo iz drugih franjevačkih samostana, donacijama i ostavštinama. knjižnica je obnovljena, a kako stoji u "monografiji " ... je vrlo brzo dostignut raniji fond, i to ne samo po količini, nego i po vrijednosti".
kad su čulić i kukuljević sačinili kataloge (inventarni popis knjiga) 1860. godine, iskoristivost knjižnice i zanimanje za nju postaje veće, a time i njezin ugled.
napravljen je novi smještaj, osobito za najvrjednije primjerke, pa knjižnica i vizualno postaje ugodno mjesto učenja, istraživanja i boravka.
ako je poznato da njezin fond premašuje 70.000 knjiga i rukopisa iz svih područja i na raznim jezicima (najviše na hrvatskom, talijanskom i latinskom), da ima 216 inkunabula (prvotisaka), te 22 sveska koralnih knjiga nastalih između XV. i XVII. st., onda može svakome biti jasno njezino bogatstvo i vrijednost.
posebno mjesto zauzima dobro uređeni arhiv koji se sastoji od:
- rukopisnog dijela (preko 3000 katalogiziranih rukopisa i oko 500 nekatalogiziranih. među njima, po starosti u smislu spomeničke baštine čine ulomci na pergameni iz 11. stoljeća, te koralne knjige iz 14. i 15. stoljeća.
- arhiva samostana i provincije koji obuhvaća više od 100 fascikala i preko 20.000 dokumenata.
- glazbenog arhiv - najvrjedniji takve vrste u hrvatskoj s više od 10.000 skladbi (tiskanih ili rukopisa). najveći dio građe je katalogiziran.
Post je objavljen 21.06.2006. u 09:34 sati.