Nikica Baric : Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995.
Zagreb, 2005.
Str. 473.
Osim Seselja, i predsjednici drugih srbijanskih oporbenih stranaka kritizirali su Milosevicu politiku normalizacije odnosa s Hrvatskom kao dokaze da je Milosevic "otpisao" Krajinu. Tako je predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Kostunica u jednom intervjuu krajem 1994. dao punu podrsku RSK, s nadom da ce konacno biti stvorena jedinstvena srpska drzava, koja ce ukljuciti i prekodrinske srpske republike. Prema Kostunicinom misljenju, Miloseviceve vlasti zele na "prikriven nacin" izruciti Knin Hrvatskoj, ili su, u "najboljem slucaju", spremne prihvatiti da Srbi u sklope Hrvatske imaju autonomiju u nekoliko kotareva ili zupanija. Vlasti u Beogradu bi takav ishod prikazivale kao optimum koji se moze postici, ali Kostunica je smatrao neprihvatljivim da je srpskom narodu "bolje i sigurnije" zivjeti u "Tudjmanovoj drzavi" nego u "svojoj sopstvenoj". Slicno Kostunici je razmisljao i predsjednik Demokratske stranke Zoran Djindjic, koji je krajem 1993. za hrvatski tisak dao izjavu da hrvatski Srbi ne smatraju Hrvatsku svojom drzavom i da imaju pravo "da ne zive u nacionalnoj drzavi drugoga naroda".
str. 476.
... Slicno je bilo i misljenje oporbenog srbijanskoga politicara Zorana Djindjica, predsjednika Demokratske stranke, koji je takodjer podrzao odluku kninskoga vodstva da odbaci Plan Z-4.
/bold : moj dodatak/
*****
I ova dvojica su bili "demokratska alternativa" Slobi ... 
Pero Panonski
Post je objavljen 20.06.2006. u 11:07 sati.