Marketing
Ante Starčević, političar, filozof, publicist i književnik
(Žitnik kraj Gospića, 23.05.1823-Zagreb, 28.02.1896)
Pored političkih aktivnosti bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i političkom satirom. Danas se često naziva Ocem Domovine.
U jesen 1845. godine završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a od tamo u Peštu na studij teologije. Godine 1848. doktorira filozofiju u Pešti. Tada odlučuje ne posvetiti se svećeničkom pozivu već borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku.
Odlazi u odvjetničku kancelariju Ladislava Šrama u Zagrebu. Tu se Starčević oduševljava ilirskim idejama, povezao se s Kvaternikom, a u Gajevoj "Danici" objavljuje poeziju i prozna djela.
1862. godine izabran je za zastupnika Rijeke u Hrvatskom saboru gdje će biti biran ponovno 1865., 1871., i od 1878. godine do kraja života.
Tijekom Bachova apsolutizma prigušena je svaka politička djelatnost, ali odmah nakon sloma tog režima Starčević u Rijeci 1861. ističe svoja glasovita načela koja će postati temelj pravaštva u Hrvatskoj, i koja će mu donijeti naziv Oca Domovine. On je odlučan u ideji da Hrvatska treba prekinuti veze i s Bečom i s Peštom i oslanjajući se samo na sebe obnoviti vlastitu državu.
1863. Starčević je utamničen, a nakon izlaska iz zatvora ponovo se zapošljava u Šramovom uredu do listopada 1871. godine. Nakon Kvaternikovog ustanka u Rakovici ponovno je utamničen, a Stranka Prava raspuštena.
U Habsuburškoj monarhiji vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i službu tuđincima. Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda da sam sobom upravlja. Pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju političkog života. U politici se oslanjao na građanske slojeve, imućnije seljaštvo i inteligenciju.
Starčevića su godinama klerikalci napadali kao buntovnika, neznabožca, anitkersta, koji ruši sve naredbe Boga, ljudi i crkve.
Potkraj života živi u Starčevićevom domu kojeg mu je izgradio hrvatski narod 1895. godine. Tamo je i preminuo nakon godinu dana doživjevši prije raspad Stranke prava.
Sahranjen je, prema vlastitoj želji, u u crkvi sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama.
Objavljeno u rubrici: KULTURA, 23.5.2006 u 15:13, Đuro Posavec
odlikasi.hr
Post je objavljen 19.06.2006. u 01:22 sati.