Marketing
kao savjetnike u španjolskoj mornarici navodi ohmućevića ivelju i njegova sina.
Admiral A.V. Ohmučević 1772.-1758.
također i s. dolistovića, miha pracata koji su bili, što je još jedan važan detalj i financijeri španjolskog dvora. 7)
o kapetanu vici buni s lopuda pisala sam davno, jer je jedno vrijeme taj dični lopuđanin bio vicekralj meksika, kasnije je bio savjetnik na napuljskom dvoru, gdje je i umro 1628. posmrtni ostaci su mu preneseni kasnije na lopud. i on je bio među sudionicima armade, kao i kristofor martolosi u svojstvu zapovjednika španjolske mornarice.
7)
"Lopud je od 1457. sjedište knežije. Gospodarski procvat Dubrovačke Republike odrazio se i na procvat otoka. Imao je svoju flotu od oko 80-tak brodova, kao i brodogradilište. Ovo područje ubraja se u najljepše primjere uređenja šireg prostora u XV. i XVI. stoljeću. Bogati pomorci uređuju mjesto i grade pristanište za trgovačke brodove. Središte naselja premješta se uz obalu. Četiri starohrvatske i još 24 kapele razasute su po cijelom otoku. Grade se franjevački i dominikanski samostani.1482. Dominikanci otvaraju školu koja će dati mnoge svećenike, znanstvenike, poznate trgovce i dobrotvore. Na samom ulazu u luku nalazi se gotičko-renesansna crkva sv. Trojstva koju je krajem XVI.st dao izgraditi poznati pomorac Vice Buna za svoje vječno počivalište".
lopuđanin vice bune, pomorac, diplomat i svjetski putnik, proputovao je trgujući svim morima svijeta. jednom je uz obale zapadne afrike zarobio marokanski gusarski brod. iz oporuke sastavljene u napulju 1612. vidljiva je njegova želja da lopud bude mjesto njegova vječnog počivališta.
jedan kuriozum je vezan za njegovo ime: vice bune bio je imenovan potkraljem meksika.
ne da neću zaboraviti, jer bi to bilo neoprostivo i trebala sam to napisati na prvom mjestu, na lopudu je rođen i odrastao njegov ipak najglasovitiji sin miho pracat.
pracat je jedini pučanin, jedini građanin, jedini stanovnik republike kojemu je ona ikad podigla spomenik, no ne samo da ga je podigla, već ga je postavila u sred knezeve palače - knezeva dvora.
da zaključim, dubrovčani i drugi strani sudionici armade bili su u svojstvu plaćenika. iznajmili su filipu II. svoje nezaposlene lađe, sve u dobroj nadi da će ostvariti profit i nadoknaditi izgubljeno iz vremena dok su im lađe neuposlene ležale u lukama.
uz ogromnu ratnu štetu koju su pretrpjeli, taj krah označio je i početak kraja zlatnog doba dubrovačke republike.
Post je objavljen 15.06.2006. u 09:13 sati.