Marketing
Genij sa našeg kamenjara ...
Hrvatski pronalazač, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla je rođen 9./10. srpnja 1856. godine u mjestu Smiljan kod Gospića. Teslin otac Milutin bio je svećenik, a majka Georgina Mandić (zvana Đuka) neobrazovana ali veoma inteligentna žena. Nikola Tesla je bio sanjar s poetskom crtom, kako je sazrijevao svojim ranijim kvalitetama dodavao je samodisciplinu i želju za preciznošću. Tesla je pohađao njemačku osnovnu školu u Smiljanu, a istu je završio u Gospiću. Nakon toga upisao se u Nižu realnu gimnaziju u Rakovcu kod Karlovca. Baš kao i svako dijete slobodno vrijeme najviše je volio provoditi s prijateljima. No, uživao je u hvatanju ptica (ljubav prema pticama pratiće ga čitav život) i čitanju. U vrijeme puberteta volio se kartati ali tako zarađeni novac nikada nije nosio kući već ga je poklanjao drugima. Nakon završetka gimnazije Nikola se dvije godine nije školovao. Roditelji su na Nikolu vršili pritisak da postane svećenika ali on se tome protivio i upisao se na studij tehničkih znanosti u Grazu (Tehničko sveučilište). Kasnije će u Pragu studirati tehniku. Nakon završetka studija zaposlio se u telefonskom društvu i priključivao telefone po kućama..
Jedno vrijeme radio je kao inžinjer Telefonskog društva u Budimpešti. Nakon Budimpešte zaposlenik je Edisonove tvrtke (Continental Edison Company) u Parizu. Godine 1883. na zadatku u Strasbourgu izvan radnog vremena konstruira prvi indukcijski motor. Godinu dana kasnije - 1884. odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin. U New York je stigao s četiri centa u džepu, nekoliko vlastitih pjesama i proračunima za leteći stroj. Prvo zaposlenje u Sjedinjenim Državama našao je ponovo u tvrtki Thomasa Edisona, ali se dva izumitelja nikako nisu mogla složiti u načinu rada, što je vodilo ka neizbježnom sukobu. U svibnju 1885., George Westinghouse, glava Westinghouse Electric Company iz Pittsburga kupuje prava na Teslin patent višefaznog sistema naizmjenično pokretnog dinama, transformatora i motora. Ta transakcija dovela je do velikog sukoba između Edisonovog direktnog sistema i Tesla-Westinghouseovog izmjeničnog pristupa u kojem je ovaj drugi odnio pobjedu. Tesla uskoro osniva vlastiti laboratorij u New Yorku 1887. gdje je radi do svoje smrti 1943. godine. Tada je napokon uspio izumiti elektro-magnetski motor koji će biti osnova svih strojeva koji se pokreću izmjenjivom strujom. Nastavio je stvarati važne izume kao što je npr. visokofrekventni elektricitet. U svom laboratoriju eksperimentirao je sa sjenografom, slično onome što je činio Wilhelm Röntgen kada je 1895. otkrio X-zrake. Pored toga radio je na svjetiljki s karobonskim dugmetom i različitim tipovima svjetla. Godine 1891. izumio je Teslin navoj, indukcijski navoj često korišten u radio tehnologiji. Dvije godine kasnije - 1893. u Chichagu je održan Expo, a izrada sistema osvjetljivanja povjerena je Tesli. Tesla je također predvodio i konstrukciju pogona hidrocentrale na Nijagarinim slapovima 1896. godine. Tesla je nastavio s novim izumima, kao što su bežični prijenos električne energije i radijsko upravljanje letjelicama. Također je osmislio preteče radara, iskorištavanje solarne energije, radio komunkaciju s drugim planetama itd.
U Colorado Springsu, gdje je boravio od svibnja 1899. do rane 1900., Tesla je došao do vjerovatno svog najvećeg otkrića - stacionarnih valova. Pomoću ovog otkrića dokazao je da Zemlja može poslužiti kao vodič i može reagirati kao glazbena viljuška na električne vibracije na određenoj frekvenciji. Također je upalio 200 žarulja koje nisu bile povezane žicom na udaljenosti od 40 kilometara, a koje su svaka pojedinačno osvijetljavale krug od 41 metra oko sebe. U to vrijeme bio je posve siguran da prima signale s druge planete, a zbog čega je bio ismijavan. Vračajući se 1900. u New York Tesla je s kapitalom američkog financijera J. Pierre Pont Morgana od 150.000 USD započeo konstrukciju tornja koji bi bežičnim putem odašiljao signale. Tesla je tvrdio da je zajam osigurao tako što je 51 % prava na svoje patente na polju telefonije i telegrafije ustupio Morganu. Pomoću tog tornja želio je osigurati slanje slika, poruka, vremenskih prognoza i burzovnih izvještaja bežičnim putem. Projekt je napušten zbog financijske panike, problema s radnom snagom i Morganovim odustajanjem od projekta. To je bio najveći Teslin poraz. Tesla je tada svoj rad presumjerio na turbine i druge projekte. Zbog nedostatka novca njegove ideje su ostale u bilježnicama koje se još uvijek proučavaju. Godine 1917. Tesla je odlikovan Edisonovom medaljom, najvećim odlikovanjem Američkog instituta elektroinženjera.
Post je objavljen 09.06.2006. u 17:09 sati.