Marketing
Betsaida, davna prošlost
Betsaida Julija
Istočno od ostataka Betsaide iz helenističkog i rimskog razdoblja, arheolozi su naišli na osobito zanimljive ostatke. Ovdje su prije svega znakovi da je mjesto bilo naseljeno već u 10. st. pr. Kr., a potom i masivni obrambeni zid iz 9. st. pr. Kr.
Budući da se istraživanja vrše pomoću sondažnog iskapanja, arheolozi su imali osobitu sreću što ih je prva sonda dovela do gradskih vrata.
Ovdje se nalazimo na proširenju ceste pred ulaskom u sam grad.
Vrata se nalaze u zidovima debelim oko 5 metara, a i ona su, kao i ostatak grada, izgrađena od crnog bazalta. Sa svake strane vrata uzdizali su se obrambeni tornjevi, svaki tlocrta 10 x 6 metara.
Vrata iz toga doba uvijek su posebna zanimljivost, jer nam govore o životu grada više od bilo kojeg drugog mjesta. Ovdje se odvijalo sudovanje, tu su se ljudi sastajali, štovali svoje bogove.
Ovdje, pred vratima, nalazio se pravo malo svetište. I ono je iz 9. stoljeća pr. Kr., a sastoji se od kamenog uzdignuća na kojem je 60 x 50 cm široka bazaltna posuda udubljena u svome središtu.
Posudu prati i svojevrsni stupić - visoki, uski i na vrhu zaobljeni kamen. Kroz razdoblje od 10.-7. st. pr. Kr., na više mjesta Bliskog Istoka arheolozi su naišli na takve stupiće. Oni zapravo predstavljaju božanstvo. Jedan kamen obično stoji za jedno božanstvo.
Udubljena posuda zasigurno je oltar koji je mogao služiti za žrtve ljevanice, to jest za prinos ulja, vode ili vina. Moguće je da je služio i za prinos tamjana, koji se u tom slučaju palio u udubini kamena.
Betsaida toga doba prpadala je Aramejcima, narodu susjednom Izraelcima, a pokoji trag bitaka oko ovih vrata govori i o njezinoj burnoj prošlosti. Grad je osvojio i uništio asirski kralj Tiglat Pileser III. 734. godine pr. Kr.
Nisu gradu pomogla ni ova božanstva, ni zidine, niti ova dobro zaštićena vrata, čiji je prag s posebnim osiguranjem i danas vidljiv.
Nastavak: Korozain
Post je objavljen 09.06.2006. u 09:29 sati.