dubrovačko ladanjsko graditeljstvo 15. stoljeća nekako se uklapa u razdoblje učvršćenja granica 'republike'. to je razdoblje u kojemu je življenje izvan perimetara gradskih mira (zidina) postalo sigurno, pa su bogatstva stečena pomorstvom i trgovinom tražila novi način sigurnog ulaganja - ovaj put u zemljišne posjede, građevine (gospodarske i rezidencijalne) i agrar kao jedan od relevantnih izvora prihoda
vrlo je malo literature koja se sustavno bavi cijelim područjem 'dubrovačke republike', osobito istočnim njezinim dijelom, župom, konavlima, brgatom, kad je riječ o ladanjskim objektima ili kućama za stanovanje dubrovačke vlastele i imućnijih pučana, za razliku od onog zapadnog dijela, tj. 'rijeke dubrovačke' i same neposredne okolice dubrovnika. ('gruž' i dio 'lapada' bili su prostran e površine na rubovima sigurne morske luke, unaokolo okićene mnogim plodnim vinogradima, veličanstvenim, palačama i divnim vrtovima.)
kako je riječ je o ljetnikovcima, kućama za odmor i razonodu bogatijeg sloja građana i vlastele, posve je razumljivo što su se oni gradili na ubavom i atraktivnom dijelu tihog i mirnog priobalja kakvo je nekoć bilo područje 'rijeke' i to s obje strane njezinih niskih obala ili tik uza njih, tako da su se ulasku morske pjene nošene zapusima oštre bure koja se tu zna uskovitlati i zaglaviti strmoglavljena s 'vranovića', suprotstavljali tek prostrani i široki orsani ili kamene kolonade s pergolama isprepletenim vinovom lozom, a ponegdje i škriputavim starim maslinovim stablima.
'izvan grada ima mnogo prekrasnih palača i kuća, a čini ti se da su sve sagrađene i podignute iz istoga materijala, od istoga graditelja i gotovo u isto vrijeme... upravo su veličanstvene i slobodno bi priličile svakomu naprednomu talijanskom gradu, osobito toskanskomu, i služile bi mu za ukras', napisao je 1440. filip de diversis.
Post je objavljen 08.06.2006. u 12:18 sati.