i dok je 'rijeka' bila predio korišten za gradnju ljetnih rezidencija dubrovačkih gospara iza čijih su se raskošnih palača nalazili vinogradi, povrtnjaci otrgnuti brdovitom terenu osobito uzduž tamnije i hladnije južne bande, dotle je 'župa' obilovala plodnom, rodnom zemljom, da je pogodovala drugačijem tipu žitelja i drugačijem tipu arhitekture. obale antičkog 'ariona', 'rijeke' dubrovačke - 'omble' - okitile su se ljetnikovcima.
"Ne zaboravljajući da se nalazi na antičkoj Tauridi dubrovački je nadbiskup Lodovico Beccadelli obnovio stari posjed na Šipanu, a Gučetići su s pravom vjerovali da njihov ljetnikovac u Trstenome ne zaostaje za onim koji se u davno vrijeme dizao u Arkadiji (Nikola Gučetić, 1589.)", piše nada grujić.
zato nit ne iznenađuje obični naziv "gospodske kuće» dubrovačkih građana, a pod tim se misli na ladanjske objekte vlastele i pučana u 'župi dubrovačkoj', kako ih već u 16. stoljeću nazivom spominje serafino razzi u svojoj knjizi 'la storia di ragusa'.
možda i danas ima ponegdje još tragova te stare arhitekture iz razzijeva doba iako je najveći dio tih objekata ili potpuno nestao ili je promjenom vlasnika promijenio i namjenu. mnogim rušenjima ili dogradnjama prilagodio se suvremenijem tipu obitavališta stalnih župskih žitelja. dio tih objekata danas je tek ruševina. to i inače nisu bile bogato uređene palače tipa onih u 'gružu', 'lapadu' i 'rijeci', nego prije komotna i za ljeto prilagođene građevine, svojevrsna kombinacija stambenih i polu-gospodarskih objekata. njihovi vlasnici su svoja stalna obitavališta imali u gradu, gdje su i provodili najveći dio godine, a u ove ljetne više gospodarske, a manje rezidencijalne objekte, navraćali bi po potrebi sa svrhom nadgledanja gospodarstva ili bi u njima boravili tijekom ljetnih sparina.
Post je objavljen 08.06.2006. u 12:17 sati.