načinom gradnje, ali bez vidljivog traga luksuza i vanjskih ukrasa ti se objekti nisu razlikovali od onih gradskih, koji se još naziru u djelomično sačuvanim zidovima ili dijelovima starih zdanja s fino uklesanim kamenom ili ožbukanim fasadama. u svemu su podsjećale na tradicionalnu ladanjsku arhitekturu dubrovačkih ljetnikovaca. ovo prvenstveno kad je riječ o onim monumentalnijim s redovitim etažama: prizemlja, kata i potkrovlja, i obveznog podruma. teško je točno rekonstruirati mnoge od njih samo na temelju današnjih ostataka, ali prema drugim potpuno ili djelomično očuvanim poznato je kako su izgledali obzirom na činjenicu da su građeni u određenom razdoblju kad se s više ili manje raskoši, zapravo i nije se odstupalo od opće uvriježenog načina izgradnje ladanjskih objekata. Reklo bi se, tipskog načina, pripadajućeg vremena.
prema takvoj rekonstrukciji i onim očuvanim objektima, doznajemo da se je u prizemlju, a osobito na etaži gradila oveća saloča (entrata) s dvije do četiri sobe smještene bočno. prizemlje se je u rezidencijalnim palačama koristilo drugačije od onog u gospodarskim. naime, ovo potonje je za razliku od rezidencijalnih objekata korišteno i za praktične svrhe seoskog gospodarstva, pa se nerijetko u prizemlju nalazio 'stranj' 1) naknadnim pregradama i dogradnjom izmijenjena je konfiguracija starih objekata (iako se npr. u konavlima još uvijek može naći sličan tip takvih gospodskih kuća) s mnogim dodatnim sadržajima u sklopu kompleksa, poput odvojenog stranja (konoba), komina, spremišta. uz kuću su se obično protezali vrtovi ili doci 2) s obradivom zemljom, nazivani 'carina', a obrađivali su je kmetovi, koji su ponekad i stanovali uz glavno imanje ili su održavali objekte za odsutnosti vlasnika.
------
stranj bi imao ulogu magazina, prostrane ostave, konobe. nekad je i podrum nosio taj naziv.
dolac, mn. doci,su manje obradive površine, obično stepenaste, osvojene u krševitom tlu i prikladne za vrtne i povrtne kulture
Post je objavljen 08.06.2006. u 12:15 sati.