fenomen dubrovačkog ladanjskog graditeljstva temeljen je na blagostanju, gospodarskoj moći, ali i razborom graditelja i naručitelja. izgledom, veličinom, detaljima, položajem, postajao je mjerilom imovnog stanja - njegovim odrazom, spajajući sve to korisno s lijepim.
palača o kojoj pišem imala je isključivo rezidencijalni karakter, pa je prema tome objekt i gradnjom bio prilagođen funkciji (za razliku od mnogih koji su imali dvojaku ulogu: gospodarsku i ladanjsku).
(ljetnikovac vice stjepovića skočibuhe ili popularno skočibuha, bio je među najljepšim ljetnim palačama do 1992. godine.
naime, te je godine objekt granatiran, pa je uništen prvi njegov kat. ostali dio palače je toliko rastresen, da će sanacija i restauracija biti zahtjevna i dugotrajna.
opisati ću njegov izgled prije ovog nemilog događaja).
ne smijem zaboraviti još jednu opću karakteristiku svih tih ladanjskih objekata - vrt. neovisno o njihovom tipu, svaka od njih imala je vrt ili perivoj. oni su bujnim zelenilom bili također tipično urbani, tako uređeni, izgrađeni i višenamjenski planirani, da su u potpunosti bili usklađeni i s građevinom i s krajolikom. općenito uzevši, idealno prožimanje arhitekture i krajolika, na poseban način, bilo je i odraz ukupnosti uređenja teritorijalno male države, ali države velikih postignuća i unutrašnje ravnoteže.
nadalje, pojačana izgradnja na izvangradskom području uvjetuje i određenu organizaciju takvih prostora, sustave i forme koje su primjerene prostoru, ali i svrsi. jedno je sigurno, dubrovčani ovom gradnjom nisu vršili agresiju na pejsaž, oni su ga modelirali jednakim skladom kojim su modelirali i sam grad. naravno, na drugi način. izlazeći iz gradskih stješnjenih okvira, ovdje su davali oduška stvarnom osjećaju slobode koristeći prostorne datosti, ali s jednakom mjerom i ukusom primjetnim u svojim gradskim palačama. tlorisi gradskih kuća prenose se na ladanjske objekte s razlikom što se ovgje u sve to uklapa vrt, otvoreni atriji, dvorišta, vrata, dodatni graditeljski elementi, kao izraz oslobođenja od strogosti i discipline zatvorenog gradskog prostora.
najraniji ladanjski objekti, oni iz 15. stoljeća nisu sačuvani, kao ni mnogi drugi tog razdoblja, zbog potresa (prvi veći potres 1520.), koji je najviše štete nanio baš gradskoj okolici. no elementi baš tih građevina utkani su u nove palače koje su nastajale tijekom 16. stoljeća.
Post je objavljen 08.06.2006. u 11:42 sati.