najmanja soba je ona jugoistočna, ne po dužini nego po visini, jer je iznad nje napravljen sanitarni čvor.
jugozapadna soba je također nešto kraća od paralelne sjeverozapadne, jer se ispred nje hodnikom silazi na donji kat k raznim pomoćnim sobicama. prostorije su na nekoliko različitih razina gledajući od tla, tako da se dobija utisak kaskadne razuđenosti prostora (vjerovatno svrhovito). iz jedne velike prostorije na nižoj etaži, spuštamo se preko dugog i nevelikog otvorenog trijema, preko nekoliko blagih stepenica na šetnicu donjeg vrta ili drugu vrtnu etažu.
dok ne zaboravim napomenuti, debljina nosivih zidova prizemlja je viša od 1,5 m, a vidljiva je u 'bufariji'(udubljenjima, prolazima između zidova, nišama) pojedinih vrata ili užeg hodnika sa stubištem među ovim prostorima.
najvjerojatnije je vrtno prizemlje bilo u funkciji kuhinje i to manji od dva prostora, sudeći po širokom otvoru u stropu, spuštenih i iskošenih bridova, kao i samo dva stropna prozorčića (abain) koja izlaze na rub gornje šetnice, tik uz zid glavne zgrade. veći je mogao biti ljetna blagovaonica, što ne isključuje njegovo korištenje i u druge svrhe.
naime, najveći dio prizemlja uključujući i stubište koje vodi s prvog kata je 'bunker', tj. nalazi se ukopano pod zemljom. tek manji prednji dio smješten je ispod velike šetnice s kolonama. zanimljivo je da je u ovom prostoru konstantna temperatura (vrlo niska), jednaka ljeti i zimi, kao i izočnost bilo kakve vlage (kapilarna ili oborinska). ponekad, samo u slučajevima kad se prostor ne zrači osjeća se ustajalost zraka koja podsjeća na memlu. to je i razumljivo obzirom na bujnu vegetaciju donjeg vrta, danas skoro prašumu.
kako je ovaj ljetnikovac više od 150 godina bio tek 'omirinom' (ruinom), malo je teže rekonstruirati njegove sadržaje, odnosno namjenu prostora.
uz spomenuto prizemlje koje je direktno povezano s objektom ulazima i stubištem, postoje sa svake strane po dvije neovisne bočne prostorije. neke od njih su i razgranate u nekoliko manjih u dubinu terena. najvjerojatnije je riječ o magazinima, ostavama i sličnim sporednim prostorijama. u svakom slučaju prizemlje, uključujući ove sporedne prostore, prelazi gabarite glavnog objekta. krajnji sjeverni i krajnji južni zid prizemlja je granični zid između dvije cisterne za vodu. tako je cijela dužina posjeda i gornja etaža u odnosu na donju etažu posve iskorištena potrebnim sadržajima.
Post je objavljen 08.06.2006. u 11:15 sati.