Marketing
U REGISTRATURI-Ante Kovačić
TEMA: Odrastanje i sazrijevanje seoskog mladića u gradskoj sredini.
MJESTO RADNJE I MJESTO RADNJE: Radnja se zbiva u Hrvatskoj u 19.st.
OSNOVNE MISLI: Gradska sredina negativno mijenja ljude; ljubav nema granica.
KRATKI SADRŽAJ:
Ovaj veliki roman započinje prepirkom spisa i registara, a nastavlja se kao "raspredanje" glavnog junaka u obliku ispovjesti, kojoj je cilj da razobliči kritički hrvatsko društvo onog vremena u rasponu od osirotjelih seljaka i pogospođenih opanaka do pokvarene gospode. U registraturi je prije svega svjedočanstvo o mučnom probijanju kroz život jednog seljačića, u čemu nalazimo istinite i ujedno tipične crte ne samo Kovačićeva životopisa. Glavno je lice Ivica Kičmanović sin seljaka Jožice, veseljaka koga su zbog sviranja u seoskom "orkestru" seljani nazivali "Zgubidanom". Njihov najbliži susjed, zdepasti "Kanonik", imao je kćer Anicu i sinove Peru i Mihu a kako su Jožičina djeca bila bistrija, razvi se zavist i suparništvo. Ivica odlično završi osnovnu školu i uz pomoć Mecene nastavi se školovati, živeći u kući svoga dobrotvora, kod njegova "kumordinara " Žorža. Mecena je neženja, bogat, maglovite prošlosti: ima na duši živote nekolicine ljudi kojih je smrt posredno skrivio pošto je obeščastio lijepu seljanku Doru. Kad je Ivica navršio devetnaestu godinu, k Meceni se doselila Laura, njegova rođakinja, djevojka čudne prošlosti i još čudnije budućnosti. Međutim, Ivica ustanovi da je ona Mecenina ljubavnica pa se i sam s njom splete, zbog čega ga Mecena otjera iz svog dvorca. Ivica se vrati kući gdje ga opet dočeka zavist obitelji susjeda "Kanonika", kojega je sin Miha bogatom ženidbom obogatio. Mecenu je u međuvremenu Laura otrovala i opljačkala, saznavši nakom toga iz jednog pisma da joj je on zapravo otac, a suluda davno obeščašćena Dora - mati. Laura potraži Ivicu i pomogne Jožici da izgradi novu kuću. Seljani su ih ogovarali zgog divljeg braka ali Laura se ne želi lišiti slobode pa radije pošalje Ivicu natrag da završi školovanje, a sama nastavi živjeti s Mihom, sve dok njegova žena Justa ne preminu u neobjašnjivim okolnostima, uz asistenciju Laure. Ivica spozna da je Laura zločinka i želi se vjenčati s "Kanonikovim" kćerkom Anicom, kojoj nađe službu kod neke gospođe, gdje je i sam radio kao instruktor. Laura u dogovoru sa svojim novim ljubavnikom Ferkonjom udavi i Mihu, pokrade Mihin novac i pobjegne, ali kod podjele plijena ubije i Ferkonju. Hajdučica Laura ipak želi ponovo osvojiti Ivicu, a kad je ovaj odbije ona s razbojnicima provali na njegove svatove i pobije ih redom: Ivičinu majku, oca Jožicu, "Kanonika", otme Anicu te je u šumi unakazi tako da joj odreže grudi. Ivica je preživio pokolj, pa ranjen svjedoči na sudu protiv Laure koju napokon strijeljaju. Iz njezinih grudi ne kanu ni kap krvi. Ivica se počinovniči, postane registratorom, ali ubrzo poludi, zapali sve spise i sam izgori u tom plamenu.
LJUBAVNI TROKUTI
Vrlo značajnu ulogu u pokretnaju radnje imaju ljubavni trokuti. Oni su i uzrok većini nemoralnih, ružnih radnji. Prvi ljubavni trokut čine Ivica-Laura-Mecena, što je Ivici uzrokovalo protjerivanje iz Mecenina doma. Najviše ljubavnih trokuta nalazi se u trećem djelu romana. Prvo Laura-Miho-Justa,a nakon Justine smrti, koja miriše na Laurino maslo, stvara se novi trokut Miha-Laura-Ferkonja. Navedeni se ljubavi trokut raspliće tako da Laura i Ferkonja ubiju Mihu, a zatim Laura ubija Ferkonju.
Laura najzad pokušava pridobiti Ivicu no on je odbija opredjeljujući se za Ančicu i tako se stvara posljednji ljubavni trokut romana Laura-Ivica-Ančica koja završava tragično.
STIL I JEZIK
Roman u registraturi sastavljen je kao svojevrsna biografija pisca. “U registraturi” je realistička, polubiografska freska u tri djela u kojoj pronalazimo realističke, romantističke i naturalističke elemente. Romantički elementi u djelu dolaze do izražaja u crtanju lica crno-bijela tehnika te u patetičnom stilu kojeg Kovačić upotrebljava. Nalazimo ih i u Ivičinom odnosu sa Laurom.
Realistički elementi djela pojavljuju se u socialno–psihološkom motiviranju lica. Roman ima čvrstu fabularnu okosnicu i opisi su konkretni i detaljni. I svi događaji su realno prikazani, a jošjedan značajan element realizma, je jezik sredine, svaki čovjek govori karakteristično. Sam izbor književnog roda i vrste u ovom slučaju roman, koji se uz pripovjetku smatra karakteristikom razdoblja realizma.
Naturalistički elementi dolaze do izražaja u opisvanju zločina koje čini Laura i njena družba. Najčešći su u završnom djelu romana kada se fabula razvija u smjeru fantastike, a scenom dominira Laura.
Prvi dio je pisan u ih formi, Ivica Kičmanović, pripovjeda svoj životopis, dok u drugom i trećem djelu romana ulogu pripovjedaća preuzima pisac. U središnji fabularni tok uključuju se epizode iz seoskog života koje ilustriraju nove društveno-ekonomske odnose u selu i psihologiju sela.
Pisac se ne iscrpljuje samo događajima koji se tiču izravno glavnog junaka, već portretira i sporedne likove. Da bi objasnio njihovo značenje Kovačić prati svoje junake od početka, daje njihove biografije.
Opisi sredine u kojoj su smješteni junaci su vrlo detaljni i razumljivi. Kovačić vrlo dobro oslikava sredinu u koju su vješto uklopljeni i likovi. Slike seoske idile i nemoralnog gradskog života toliko su jake da se čitajući djelo u glavi nalazimo na mjestu gdje se odvija radnja. Zbog toga ekranizacija ovog djela nije predstavljala veći problem.
U djelu je zastupljen velik broj jezika, čime nam Kovačić želi pokazati utjecaj tuđinaca na našim prostorima. Gospoda se srame svoga materinjeg jezika pa često koriste rečenice iz drugih europskih jezika posebice njemačkog, latinskog, talijanskog… Kovačić nas poput Kozarca upozorava na neiskorištene resurse koje imamo u Domovini. Tim resursima se koriste tuđinci koji zaposjedaju našu zemlju, sijeku naše šume, te ruše stoljetnu povijest, namečući svoje jezike i zakone.
U radnji nalazimo brojne komične situacije, koje izazivaju smijeh, no ta se komedija daljnjom razradom radnje pretvara u tragediju, koja izaziva zgražanje i osud.
Djelo obiluje kontrastima prije svega u opisima seoske sredine i odnosu te sredine prema gardskoj.
U cijelo djelo su utakna piščeva razmišljanja, upozorenja i sl. Želi nas uvjeriti da gradska sredina kvari ljude, što mu je i pošlo za rukom jer i ja sam se čitajući posramio što živim u gradu.
by:Lea 
Post je objavljen 07.06.2006. u 13:16 sati.