Danas sam bio na porti u školi i, misleći da će lektira biti upravo danas, nisam ju niti pročitao. Ukratko, to je "Fedra" Jeana Racinea. Naime, lektira nije danas već sutra! Kada baš imamo lijepi blok-sat za raspaviti o knjizi. Sva sreća, ostala mi je jedina isprika za lektiru. I naravno da ću ju iskoristiti. Ali, izgleda kako ću se ipak morati pozabaviti tom lektirom jer me već troje ljudi tražilo pomoć oko nje. I za jednu od njih, nagodio sam se u jednu čokoladu sa chilijem. I tako sam danas odlučio pisati o pet meni najboljih vrsta čokolada ikada (ionako već dugo nisam pisao o hrani):
1. Čokolada sa chilijem
Jedno vrijeme, nakon što sam u filmu "Čokolada" vidio kako Vianne lijepo začini vruću čokoladu chilijem, htio sam tako silno probati tu vrstu čokolade da kada sam vidio u trgovini jedan primjerak u tabli od Swissa, samo što nisam sjeo mami za vrat da mi to kupi. Naravno, ja uvijek moram biti švorc. I tako sam ja probao tu čokoladu i od tada mi je ostala najdraža. Taj okus čokolade upotpunjen laganim žarom chilija ujedinjuje dvije moje nadraže hrane - onu slatku i onu ljutu.
2. Čokolada za kuhanje
Kad sam imao samo pet godina, uvijek sam znao gdje je baka sakrila čokoladu za kuhanje koju koristi za svoje najbolje palačinke. Ali ja sam ponekad htio samo čokoladu i od tada mi je to jedna od najdražih. Uvijek ih je skrivala ispod kuhinjskih krpa u trećoj ladici, ili u smočnici u plavoj vrećici, nadajući se kako ih ja neću naći. Ali jesam. Kockica po kockica - i kad su na red došle palačinke, više čokolade nije bilo! :-D
3. Čokolada s keksom
Isto tako, kada smo Luka i ja bili dosta mali, u posjet nam je često iz Njemačke dolazila teta Sonja. Ali ona je uvijek imala najzanimljivije darove - među ostalim i hrpu čokolade s keksom. Mislim da je bila Ritter Sport, ali nisam siguran jer tada još nisam znao čitati. Kako ona nije znala dobro hrvatski, mi smo pričali jezikom čokoladom zamazanih osmijeha. I dan danas mislim kako smo se tako vjerojatno najbolje razumjeli. Inače, tata svako malo, kako radi odmah pokraj tvornice od Kraša, zna donijeti pola kilograma one čokolade koja ima "grešku", odnosno prelomila se i nisu ju mogli zapakirati pa se prodaje po jeftinijoj cijeni. Ne moram niti napomenuti kako je samo jedan vikend dovoljan da ode cijela kila uz mene i Luku. ;-)
4. Vruća čokolada iz šalice
Oduvijek sam volio okus domaće vruće čokolade. U nju su unesena mnoga sjećanja. Jedno od njih je i to da sam jednom sâm pokušao napraviti stanovitu čokoladu, pa mi je zagorjela na štednjaku ispuštajući neki miris spaljenog šećera. Ili u mom pamćenju, slika bake kako u kuhinji miješa rastopljenu čokoladu namjeravajući njome zaliti kolač koji se pekao u pećnici. Mmm... Sad odjednom osjećam potrebu popiti vruću čokoladu - već dugo nisam. :-)
5. Čokolada s marcipanom
Ne znam zašto mi ovo dolazi na kraj popisa, jer jednostavno uživam svaki put kad ju jedem. Jeste li znali da je marcipan u vrijeme Držića bio zabranjen u Dubrovniku? ;-) Kad smo u jedanaestom mjesecu prošle godine bili u Budimpešti, tamo su na polici zasjale Milka čokolade s marcipanom, a kako toga nema baš previše u Zagrebu, kupio sam si ih dosta. Taj okus mljevenih i kašastih badema s mnogo šećera predobar je da bih ga samo tako izostavio s ovog popisa. A još kada se tome doda čokolada, dobijemo vrhunski užitak okusa koji me uvijek podsjeti na rođendansku tortu za moj četrnaesti rođendan - okrugla mađarica s deset (!) kora i mnogo marcipana na onoj čokoladi pri vrhu.
Toliko o mojim najdražim čokoladama. Nadam se da se svatko može prepoznati u barem jednoj od ovih!
;-) Boris
________
P. S. Slika iz odlomka o čokoladi sa chilijem preuzeta je iz "Francuske kuhinje" (kuharice koju su napisale Joanne Harris i Fran Warde), a fotografirala ju je Debi Treloar. I tražeći po internetu, shvatio sam da nema dobrih fotografija čokolade. Pa ću se ja zato potruditi sâm to tijekom vremena fotografirati i jednom objaviti fotografije ovdje. ;-)
Post je objavljen 31.05.2006. u 17:12 sati.