Dragi mama i tata,
Odkako sam dosla u Zagreb studirati, sam se uljenila u pisanju i zao mi je da
vam nisam vec i prije pisala. Imam puno novosti. Predlazem vam, da lijepo
sjednete prije nego nastavite s citanjem. Ne smijete citati dok ne sjednete, u redu?
Ovdje mi je lijepo. Fraktura lubanje koju sam imala, kad sam skocila kroz prozor sobe,
jer je izbio pozar, zacijelila je... Samo sam dva tjedna bila u bolnici i sada vec dobro vidim,
glavobolje imam samo povremeno. Sreca, da je moj skok kroz prozor vidio dezurni
na obliznjoj benzinskoj pumpi i odmah je pozvao lijecnike i vatrogasce. Bio je vrlo
ljubazan i posjetio me u bolnici. Po povratku iz bolnice nisam imala kamo otici
(soba je potpuno izgorila), pa me pozvao k sebi. Soba je vrlo lijepa, iako je u
podrumu. On je vrlo dobar momak i nas dvoje smo se ubrzo zaljubili i planiramo
vjencanje. Datum jos nismo odredili, iako bi vjencanje bilo prije nego se bude vidjelo,
da sam trudna. Da dragi roditelji, trudna sam. Znam koliko zelite imati unuke i njima
darovati istu paznju i ljubav kao sto ste meni, kad sam bila dijete. Datum vjencanja
jos nismo odredili, jer nismo mogli obaviti predzenidbene krvne pretrage radi nekakve
infekcije, koju ima moj dragi, pa sam i ja dobila od njega. Znam da cete mog decka primiti
u obitelj s otvorenim rukama. Iako nije skolovan, vrlo je ambiciozan. Unatoc tome, sto nije
bijelac i sto je muslimanske vjere, znam da vasa uvijek izrazena strpljivost nece dozvoliti,
da vam to smeta...Eto, sad kad ste saznali sve te novosti, mogu vas utjesiti time da nije bilo nikakvog pozara, frakture lubanje, nisam bila u bolnici, niti nisam trudna,
niti imam AIDS, niti decka uopce. Istina je, da sam pala na ispitu iz matematike i fizike i morat cu
ponavljati godinu...
Zeljela sam samo, da cinjenice sagledate u pravom svjetlu.
Vasa draga kci
Post je objavljen 30.05.2006. u 11:33 sati.