Marketing
Zemlja obrasla, (grado) načelnici nemarni
Od 531 jedinice lokalne samouprave, 332 općine i grada od mjerodavna su ministarstva dobili suglasnost za provođenje programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. No gotovo polovica od tog broja, njih 137, dosad nije raspisalo nijedan natječaj za prodaju, zakup ili koncesiju zemljišta, a preostalih 128 nije ponudilo ni programe. Posao nemarnih koji su dobili suglasnost za programe, ali u roku nisu raspisali ni završili natječaje, prema Zakonu o poljoprivredi, trebale bi preuzeti županije. No ni one ne bi bile ni brže ni djelotvornije, niti su kapacitirane za preuzimanje tako velikih obveza, pa će se ta odredba (članak 54. b) na prijedlog ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i brisati iz Zakona. Samo u Sisačko-moslavačkoj županiji, kazala je nedavno dožupanica Marijana Petir, za taj bi posao trebalo najmanje 50 novih zaposlenika.
Neke općine u našoj županiji krivo tumače zakon. Odnosno, pojedini načelnici proizvoljno tumače što je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Na kutinskom području, primjerice, pet je gospodarstava kojima primarna djelatnost nije poljoprivreda, a dobila su zemlju na raspolaganje kaže dožupanica M. Petir i ističe kako je Ministarstvo poljoprivrede obećalo provesti upravni nadzor u županiji.
Rezultati se još čekaju, a malverzacija, svjestan je i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, nisu pošteđene ni druge županije. U Istarskoj županiji, čulo se, strane tvrtke ili "torbari" u njihovo ime, koji nemaju veze s poljoprivredom, od lokalnih moćnika kupuju ili dobivaju državno poljoprivredno zemljište za golfske terene i slično. Neki se pak natječaji, koji se nisu realizirali kako su pojedini (grado)načelnici zamislili, raspisuju i nekoliko puta.
Dodatan problem stvara i to što se hektar poljoprivrednog zemljišta na moru poistovjećuje s građevinskim za jedan hektar traži se i 750.000 kn. Ipak, najčešći razlozi, zbog kojih programi nisu doneseni, nesređeno su zemljišno-knjižno stanje, nedovršena ili neprovedena denacionalizacija, veliki troškovi izrade programa..., smatra Čobanković i dodaje kako se prodajom ili zakupom poljoprivrednog zemljišta povećava broj obradivih površina, što zahtijeva pristupanje EU, te puni proračun lokalne samouprave. Ostane li lokalna vlast i dalje nemarna, Čobanković najavljuje pokretanje upravnog nadzora i inspekcije.
U Hrvatskom seljačkom savezu smatraju kako bi ministar prvo morao "počistiti" vlastitu kuću. Točno je da politiku poljoprivrednog zemljišta kroji i lokalna vlast, kazao je Darko Grivičić, čelnik HSS-a. No općina Lukač, primjerice, već dvije godine od Ministarstva čeka suglasnost za provedbu natječaja. Na pitanje tko je više zatajio lokalna vlast ili Ministarstvo, Grivičić okrivljuje Čobankovića. Kada bi u Ministarstvu zaposlio samo pet dodatnih ljudi za to, djelotvornost bi bila 200 puta veća, uvjeren je Grivičić.
Jolanda Rak Šajn
Post je objavljen 28.05.2006. u 09:40 sati.