Marketing
Divlja svinja
NAZIV: Divlja svinja (Sus scrofa)
OPIS: Vole se kaljužati i češati o drveće. Štete rješavamo sadnjom jednogodišnjih remiza u šumskim kompleksima, ogradama, električnim pastirima i pravilnim odstrjelom.
IZGLED:
Divlja svinja je predak pitome svinje te je sličnost među njima u globalu velika, iako su selekcijom od divlje svinje dobivene pasmine koje se u izvjesnom smislu i razlikuju. Tijelo divlje svinje je svijeno i snažno, glava je klinasta i završava tupom njuškom. Uši u pravili stoje uspravno. Očni otvori su mali i kosi . Visina iznosi 90-100 cm, duljina 110-155 cm, a rep je dug 15-20 cm. Mužjak može doseći težinu preko 200 kg (i do 300 kg), a ženke do 15o kg. Tijelo im je pokriveno oštrim tvrdim čekinjama. Zimi se ispod čekinja nalazi sloj guste vunaste dlake koju nazivamo malje. Boja čekinja je smeđe-sive, tamnosiva ili mrka do crna. Praščići su žućkasto kestenjave boje, a sa svake strane tijela nalaze se po dvije tamne uzdužne pruge. Mužjaka nazivamo vepar, ženku krmača, mlade do godinu dana prasad, a od godine do dvije godine nazimad.
RASPROSTRANJENOST:
U Hrvatskoj skoro i nema lovišta gdje se ne nalazi divlja svinja. Poslije Drugog svjetskog rata procijenilo se da je bilo u hrvatskim lovištima cca 300 kom. divljih svinja. Danas se procjenjuje da u Hrvatskoj imamo preko 10.000 komada divljih svinja. Razlog tome je prvenstveno zaštita domaćih svinja preventivnim cijepljenjem protiv zaraznih bolesti , posebice svinjske kuge. Nekada se vršila ispaša domaćih svinja u šumama (žirenje) te su se bolesti s domaćih prenosile na divlje svinje, koje nitko nije liječio i kad ih je zahvatila epidemija, stradale se u velikom broju i sporo se oporavljao njihov fond.
STANIŠTE: Divlje svinje najrađe se zadržavaju u vlažnim šumama listača, kroz koje prolaze vodotoci ili su plavljene ili ima močavara i ritova. Stanovnici su šuma, no u danim prilikama dobro se snalaze u velikim kompleksima trske , šaša i poljoprivrednih monokultura, pogotovo ako kroz njih prolaze kanali. U šumama divlje svinje imaju biocenotsku ulogu kao uništavatelji mnogobrojnih ličinaka i kukuljica. Divlje svinje su svežderi pa se hrane biljnom i životinjskom hranom. Jedu travu, zeljasto bilje, gljive, jagode, divlje voće, šumsko sjeme (žir, kesten, bukvica), žitarice (osim ječma), okopavine, korijenje, gomolje, zatim puževe, žabe, ranjene životinje, nejaku mladunčad itd...
Post je objavljen 24.05.2006. u 20:02 sati.