Pocetkom devetnaestog stoljeca, spanski misionari su pronasli ovu oazu, dotad naseljenu lokalnim plemenima i nazvali je Las Vegas, sto u prijevodu znaci "livade". Tridesetak godina kasnije, ovdje se naseljavaju Mormoni, a na samom pocetku ovog vijeka, Nevada postaje savezna americka drzava. Vrlo brzo na snagu dolazi zakon o razvodu, sto doprinosi brzom razvoju Las Vegasa. A u jeku velike depresije, savezna vlada donosi odluku da nedaleko od grada otpocne izgradnja tada najvece brane na svijetu, Hoover Dam, na rijeci Colorado.
Brana je gradjena 5 godina (1931-1935), visoka je 221 metar, a na vrhu siroka 379. Sedamnaest generatora, osam u Nevadi, a devet na drugoj obali, u Arizoni, proizvode 1.5 miliona kilovata koji uglavnom odlaze u juznu Kaliforniju. Koji god pridjev da se odabere, bio bi prikladan za ovu velicanstvenu gradjevinu. Iako odavno vise nije najveca i najsnaznija, Hoover Dam je brana koja izgleda potpuno nestvarno u surovoj divljini Velikog Kanjona. Sacinjena je od dva miliona kubnih metara betona, a ako vam brojke nisu jaca strana, evo sokantnog podatka: to je vise nego dovoljno betona da se napravi autoput od sest traka od Los Angelesa do New Yorka - s kraja na kraj Amerike. Ekonomska opravdanost brane je odavno prestala biti vazna, jer se brana isplatila prije vise od tri desetljeca. Turisticki centar sa organizovanim obilascima brane otvoren je 1995, a potpisnik ovih redova srdacno preporucuje Hard Hat Tour, koja traje oko sat vremena i daje vam priliku da pregledate branu iznutra i izvana. Cak cete za uspomenu moci zadrzati svoju sigurnosnu kacigu (otud i naziv Hard Hat Tour). Nedavna istrazivanja su pokazala da je brana napravljena sa 80% vise materijala nego sto je potrebno i da joj je vijek trajanja vise od 1000 godina.
Iza brane pocinje Lake Mead, jedna od najvecih umjetno stvorenih vodenih povrsina na svijetu i jedno od najomiljenijih americkih izletista. Brojna odmaralista pruzaju sve vrste rekreacionih usluga, od ribarenja do jedrenja. U vrijeme visokog vodostaja sredinom osamdesetih, nivo jezera je porastao, pa su prvi put isprobani ventili za odvod viska vode na brani. Kada se voda povukla, na obali Lake Mead stvorio se bijeli talog, koji jos uvijek omedjuje jezero. Valja jos i pomenuti da dno jezera Mead zauvijek pokriva mnoge instalacije koje su gradjene na licu mjesta, kako bi se smanjili troskovi i ubrzala izgradnja brane.
No, nijedna gradjevina i nijedan covjek nije pomogao nevjerovatnoj urbanoj eksploziji Las Vegasa, kao jedan kriminalac sa golemom i neobicnom vizijom. Zvao se Benjamin Siegel, ali je mnogo poznatiji postao po nadimku koji je prezirao, "Bugsy". Siegel je vidio buducnost Las Vegasa kao grada grijeha, u zemlji koja odobrava ne samo kockanje, vec i prostituciju, brze brakove i jos brze razvode. Koristeci uglavnom novac mafijaskih porodica, sagradio je hotel "Flamingo" koji i danas stoji na legendarnom "stripu", komadu Las Vegas Boulevarda nacickanom kasinima i hotelima. Mogucnost lake zarade privukla je masu turista, a organizirani kriminalci su u tome vidjeli ogromne prilive novca. Ubrzo nicu brojni hoteli, od Hiltona preko Sahare do Aladdina. Zbog rastuce konkurencije, ustanovljen je standard da sve veci i raskosniji hoteli svojim gostima pruze dovoljnu kolicinu zabave da uopce ne moraju ni izlaziti iz njega. Ubrzo velike korporacije preuzimaju inicijativu od mafije i prave jos vece i jos raskosnije hotele. Radjaju se grandiozne predstave u hotelskim salama, najcesce sa oskudno odjevenim ljepoticama, manje ili vise uspjesnim komicarima i tajanstvenim madjionicarima.
Post je objavljen 21.05.2006. u 19:34 sati.