Neki dan sam pročitao u jednim dnevnim novinama da se u zadnje vrijeme u Splitu i njegovoj okolici izgradilo 18 crkava, naprema 0 (slovima nula) škola. Gledajući te velebne građevine i pošto nisam neki posjetitelj crkava, zanima me, je li se to broj vjernika povećao, pa moraju širiti poslovnice, ili? I pošto sam okruzen studentima ekonomije, pa htio i ne htio neke su mi ekonomske stvari ušle pod kožu, pa nešto kontam.
Naime u ekonomiji i građevini se sve stvari ravnaju prema isplativosti. Nitko neće uložiti više novaca u nešto nego što je potrebno. Gleda se što je najisplativije. Recimo, vlasnik ste lanca kladionica. Broj kladitelja je kroz godine isti, možda čak i opada. I odjednom vi počinjete otvarati još poslovnica i one zjape prazne. Gdje je tu logika?
Dakle broj vjernika je u najboljem slučaju konstantan, a crkava sve više. I to ne bilo kakvih, velikih, ogromnih nemani od betona, gdje se ne štedi materijal.
Nadalje, netko te crkve mora graditi. Jasno mi je prije kada bi okolni živalj svojim rukama podizao crkve i kapelice. Tu postoji nešto religionzno i to razumijem. Čovjek svojim rukama i trudom podiže hram.
Danas je drugačije. I tu postoje neke stvari koje ja ne kužim. U građevini postoji Investitor. U ovom slučaju crkva. Oni bi trebali imati neki račun, s kojeg bi plaćali Izvođaču za materijal, strojeve i radnike.
E, sad, zanima me, da li plaćaju na vrijeme? I da li zahtijevaju određene norme ponašanja za radnike. Recimo da radnici ne skidaju svece kad im se prospe beton iz kante dok rade, da ne piju pivo, da ne zvižde curama koje prolaze, da ne pišaju po krovu ako im se ne da sići sa skele i što je najbitnije,
smije li Mujo iz Doboja raditi na crkvi?
Jer ipak, crkva bi trebala biti sveta, a ako je grade nekulturni nevjernici, malo to šteka, morate priznati.
I zašto je beton koji se ugrađuje u crkvu svet, a beton ugrađen u casino ili kladionicu nije, a sa iste su betonare?
Vratimo se na crkveni račun. Tko vodi crkvene knjige, tko bira najisplativijeg izvođača? Koji se svećenici uopće kuže u građevinu? Imaju li oni ekonomiste, pravnike, u slučaju da netko ne ispoštuje rokove? A ako crkva ne isplati, jel se je može tužit?
Nadalje što je sa crkvenom imovinom? Gdje su osigurana njihova vozila? Dobiju li popust na količinu? Kad se skupljaju milodari u crkvi, koliko svećenici uzmu sebi a koliko uplate u centralu?
Plaćaju li struju i vodu?
Kako im je regulirana penzija?
Zna li tko?
Zašto ne plaćaju PDV?
Ipak daju usluge neke, za koji ljudi plaćaju.
Zna li tko?
To me zanima. Ne zanima me zašto se grade predimenzionirane crkve a ne gleda se isplativost, ne zanima me zašto se ti novci ne daju sirotinji i ostalo. To je neka druga priča.
Anybody?
Post je objavljen 21.05.2006. u 03:34 sati.