OTPIKA je dio fizike koji proučava svjetlost i svjetlosne pojave
Optika može biti: GEOMETRIJSKA – proučava svjetlost na osnovu iskustva
FIZIKALNA – opisuje valna svojstva svjetlosti
SVJETLOSNA ZRAKA je zamišljena linija koja predočuje smjer rasprostiranja svjetlosti
SVJETLOSNI SNOP se sastoji od više svjetlosnih zraka
Svjetlosni snop može biti: PARALELAN – nastaje kad je izvor svjetlosti jako dalek
DIVERGENTAN – nastaje raspršenjem svjetlosti iz točkastog izvora
KONVERGENTAN – nastaje sakupljanjem paralelnog ili divergentnog snopa u jednu točku
SVJETLOST je dio elektromagnetskog spektra koji obuhvaća valne duljine od 400nm do 800nm
Svjetlost može biti: POLIKROMATSKA – sastoji se od više valnih duljina (npr.bijela svijetlost)
MONOKROMATSKA – sastoji se od samo jedne boje, odnosno jedne valne duljine (npr. žuta svjetlost He-NE lasera)
PRAVILNO ODBIJANJE SVJETLOSTI – događa se ako se paralelan snop svjetlosti odbija kao paralelan . to se događa na ravnim, dobro uglačanim površinama.
DIFUZNO ODBIJANJE SVJETLOSTI – je odbijanje svjetlosti kada se paralelan snop svjetlosti ne odbija kao snop, već se raspršuje
GEOMETRIJSKI ZAKONI: 1. zakon pravocrtnog širenja svjetlosti – u homogenom optičkom sredstvu svjetlost se šiti po pravcu. Posljedica – nastanak sjene i polusjene
2. Zakon odbijanja ili refleksije svjetlosti – ako svijetlost upada na graničnu plohu između dva sredstva od kojih barem jedno mora biti optički prozirno, tada se ona odbija pod istim kutom pod kojim je i upala. Posljedica – nastanak slike u zrcalima
3. Zakon loma ili refrakcije svjetlosti – ako svjetlost upada na graničnu plohu između sva optički prozirna sredstva, tada se dio svjetlosti reflektira, a dio padne u drugo sredstvo. Posljedica – nastanak slike u lećama, prizmama, planparalelnim pločama . . .
4. Zakon nezavisnosti širenja svjetlosnih snopova – ako jedan snop svjetlosti neke valne duljine prelazi preko drugog snopa svjetlosti neke druge valne duljine, tada oni jedan na drugoga ne utječu. Posljedica – na mjestu preklapanja nastaje nova boja
ZRCALO je svaka dobro uglačana površina koja pravilno odbija svjetlosne snopove
Zrcala mogu biti: RAVNA – to je svaka dobro uglačana površina koja pravilno odbija svjetlosne snopove
SFERNA – to je dio kugline plohe čija je jedna strana reflektirajuća, a druga zatamnjena
SFERNA ZRCALA mogu biti – KONKAVNO ili UDUBLJENO – je zrcalo čija je udubljena strana reflektirajuća, a izbočena je zatamnjena. Primjena – kozmetičko zrcalo, farovi auta, sustav satelitskih antena .
KONVEKSNO ili IZBOČENO – je zrcalo čija je izbočena strana reflektirajuća, a udubljena zatamnjena . Primjena: retrovizori, zrcala na raskrižjima
LEĆA je prozirno tijelo čije obje strane mogu biti sferne, ili jedna sferna a druga ravna
Leće mogu biti: KONVERGENTNE – to su leće koje su u sredini debele, a pri rubovima tanke. One sakupljaju svjetlosne snopove. To su pozitivne, sabirne leće
DIVERGENTNE – to su leće koje su pri rubovima debele, a u sredini tanke. One raspršuju svjetlosne snopove. To su negativne, rastresne leće
POGREŠKE LEĆA: 1. Sferna aberacija – nastaje kad na leću pustimo širok snop monokromatskih svj.zraka. Posljedica je ta da slika nije oštra
2. Kromatska aberacija – nastaje kada na leću pustimo širok snop polikromatske svjetlosti.
3. KOMA je mala površina koja se stvara na zastoru kada je točkasti izvor svjetlosti izvan optičke osi. To je pogreška koja rasteže predmet u smjeru okomitom na optičku os
4. Astigmatizam – je takva vrsta pogreške koja sliku predmeta rasteže u smjeru optičke osi. Točkasti izvor svjetlosti se ne nalazi na optičkoj osi .
KARAKTERISTIČNE ZRAKE ZA NASTANAK SLIKE KOD ZRCALA:
1. svjetlosna zraka koja prolazi vrhom predmeta i paralelna je s optičkom osi, a nakon refleksije prolazi žarištem SZ
2. svjetlosna zraka koja prolazi vrhom predmeta i žarištem SZ nakon refleksije paralelna je s optičkom osi
3. svjetlosna zraka koja prolazi vrhom predmeta i centrom SZ reflektira se sama u sebe
KARAKTERISTIČNE ZRAKE ZA NASTANAK SLIKE KOD LEĆA:
1. svjetlosna zraka koja prolazi vrhom predmeta i paralelna je sa optičkom osi nakon prolaska kroz leću lomi se kroz žarište slike predmeta
2. svjetlosna zraka koja prolazi vrhom predmeta i žarištem predmeta nakon prolaska kroz leću lomi se paralelno s optičkom osi
3. svjetlosna zraka koja prolazi vrhom predmeta i centrom leće nakon prolaska kroz leću ne lomi se
PLANPARALELNA PLOČA je sastavljena od dva paralelna ravna dioptra međusobno odvojenih nekim optičkim sredstvom
PRIZMA je prozirno sredstvo omeđeno sa dva ravna dioptra koji zatvaraju lomni kut prizme
TOTALNA REFLEKSIJA je pojava koja se događa isključivo pri prijelazu svijetlosti iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo
INTERFERENCIJA SVJETLOSTI – se zapaža na zastoru kada se dva svjetlosna vala susreću pod nekim kutom
OPTIČKI INSTRUMENTI – najčešće se upotrebljavaju prizme čiji su glavni presjeci jednakokračni trokuti
((dodano 16.05. u 10.10)) - JAKOST LEĆE - definira se kao recipročna vrijednost žarišne daljine izražene u metrima. Mjerna jedinica: 1 dioptrija
Ovo je sve što ja znam . . Nisam napisala ova pitanja: 4.A, 4.B, 8., 12.E, 12.F, 13., 14. i 16.
Post je objavljen 15.05.2006. u 22:45 sati.