Marketing
The War of the Worlds (1953)
Rat Svjetova (1953)
Produkcija: Paramount Pictures
Režija: Byron Haskin
Producent: George Pál
Scenarij: Barré Lyndon
Spec. efekti: Gordon Jennings
Zvučni efekti: Lovell Norman, Gene Garvin, Harry Lindgren
Glume: Gene Barry……Dr. Clayton Forrester
Ann Robinson….Sylvia Van Buren
Film je pušten u kina 13. 08. 1953 godine.
Trajanje: 85 minuta
Buđet: 2 miliona $
Zarada:
Nagrade:
1953 godina
- osvojen Hugo za najbolju dramsku prezentaciju
1954 godina
- osvojio Oskara za najbolje efekte, specijalne efekte (Gordon Jennings) i nominacija za nagradu Oskar za najbolju montažu (Everett Douglas), te najbolji zvuk (Loren L. Ryder)
- osvojio Golden Reel nagradu američkog udružena za montažu zvuka
SADRŽAJ:
«- Sumnjivi meteorit pada blizu malog gradića nekoliko kilometara od Los Angelesa. Nedugo potom kad se meteor ohladi iz njega se pojavljuje vanzemaljska letjelica, koja odmah počne sa devastacijom okoline. Ubrzo se počnu pojavljivati i druge letjelice, te i one započnu sa istom radnjom uništavanja. Dok okolni gradići padaju i bivaju pometeni smrtonosnim zrakama, znanstvenici pokušavaju odgonetnuti slabu točku Marsovskih ratnih mašina smrti, a vojska je nemoćna sa svim svojim arsenalom naoružanja - od tenkova do čak i atomske bombe. No, kad nastupe satovi očaja i kad počnu padati i gradovi, a kaos i destrukcija zahvati područje cijele Kalifornije ljudska će rasa dobiti jednog neočekivanog saveznika…»
RECENZIJA:
«- Film je slobodna obrada novele H.G. Wellsa «The War of the Worlds», pa neću spominjati one nedosljednosti koje su promijenjene u filmu naočigled knjige (npr. radnja se ne odvija u viktorijanskoj Engleskoj nego u Kaliforniji 50-tih godina 20-tog st. i sl..). Ništa čudno od Hollywoodske produkcije, a bogme neće biti niti prvi niti zadnji sa tom boljkom. Odmah moram reći da je ovaj klasik SF-a (moj najdraži uz «Forbiden Planet» te tematike) pojeo Spilbergovu verziju u većini segmenata, te dao mnogim filmovima da ga potkradaju nemilosrdno (drugo je to kad se filmu radi posveta). Kao prvo ovo je ipak prvi pravi SF film u boji, koji je uz to dobio enormno velik buđet za te godine i kojem je većina te masne love otišla na vrlo dobro napravljene efekte (koncept Marsovskih ratnih mašina, klimaks u Los Angelesu). Gluma je u filmu dobra, no ništa bolje od toga (jednostavno glumci se baš nisu isticali a Berry (on i one njegove crvene iritirajuće crvene očale ala Rip Kirby) kao znanstvenik mi i nije baš uvjerljiv toliko, uvjerljiviji je kao zavodnik, a bogme ima lice za glumit Supermana). Prvo što sam ugledao u filmu je kad se pojave prvi UFO jeste da su dizajneri Albert Nozaki i Hal Pereira izbjegavali stereotipe (u to doba pod dojmom Roswella tj. letećih tanjura koji su uvijek bili istih formi i dimenzija) oblika letjelice (vrlo lijepo urađen posao), gdje njihove letjelice izgledao kao metalne ribe mante. Po meni efekti kao takvi još nisu izblijedjeli a prolaz vremena ih nije nimalo načeo iako je već prošlo više od pola stoljeća. Uz bok specijalnim efektima 8posebice Heat Ray zvuk) idu i zvučni koji su uveli dosta inovacija, te tako pridonjeli ugođaju u filmu. Koncept samih Marsovaca je imao dvojak učinak na mene:
prvo lijepa je usporedba nježni Marsovci i neuništive jake mašine, također te njihove duge ruke sa tri duga prsta (jezivo!) plus njihova bezosječajnost sa ona trobojnim jednim velikim okom, no ono što me je malo hladilo kod euforije dok sam bio mališan dječak ja jeste to što nisu napravljeni nekako opakiji (ljigavi jesu i tu ne treba ništa dodati), jer gledajući sad film izgledaju mi kao E. T (Spilbergu majstore ko bi se njih sjetio) bez glave…
Za kraj ću reći da je film uspio u potpunosti dočarati jednu od dvije glavne biti koje je imala Wellsova knjiga, a to je vjerna preslika razaranja i uništavanja grada (ovdje je to Los Angeles), te osjećaj nemoći i depresije (druga bit nije baš bila svrsishodna da dobije barem male konotacije (čitaj film bi gubio na efektu skoro neprestane akcije), no to je barem Spilberg ispravio u svom filmu gdje je lijepo iskazao ljudske klasne borbe). Ipak, se našlo za malo simbolike u filmu kad Marsovci unište crkvu ubrzo počnu i umirati.
Zato za svakog ljubitelja pravog SF filma toplo preporučam…
Zanimljivosti u vezi filma (Trivia):
1) Nestajanje pukovnika Heffnera nakon što ga «Heat Ray» zraka pogodi je zahtijevala 144 zasebne snime da bi se dobio efekt da on naočigled nestaje (dobra baza sa prikazom kosture baš pri kraju samog nestanka). Scena prije kad se zapali jedan od vojnika on je zadobio teške opekline jer su plamenovi izbjegli kontroli.
2) A. Nozaki je Marsovske mašine konstruirao u obliku i pokretima labudova.
3) 600 000 $ je otišlo na žive scene akcije, a 1 400 000 $ na specijalne efekte.
4) Paramount je osigurao prava na film još 1924 godine.
5) Cecil B. DeMille je trebao režirati film 1925 godine, pa ga je onda trebao režirati Alfred Hitchcock tijekom 30-tih godina. No, sve je na kraju otpalo.
6) Northrop YB-49 je «Flying Wing» koji baca A-bombu, a korištene su originalne snimke (bila su samo dva i oba su se slupala, dok je prvi let objavljen u travnju 1951 godine).
7) Wellsov nasljednik na prava njegovih knjiga je bio očaran finalnom produkcijom da je Georgu Palu dao izbor da bira sljedeću Wellsovu novelu za svoj sljedeći film. Pal je izabrao «The Time Mashin» (1960).
8) Zvučni efekti Marsovskih ratnih mašina su dobiveni od tri električne gitare, kojim je zvuk puštan unazad. Krik Marsovca u srušenoj kući kad ga Forrest pogodi je mješavina grebanja mikrofona po suhom ledu i ženski vrisak pušteni unazad.
THE SCENA:
«- Svaka gdje je uništavnje grada od strane Marsovskih mašina, a 'Scream' scena bi bila kad Marsovac uhvati Sylviu..» 
PAMTLJIVA IZJAVA (Quotes):
Sylvia: «- Izgleda da ubijaju sve što se miče.»
Forrester: «- Ako su smrtni, moraju imati smrtničkih slabosti. Bit će zaustavljeni, nekako.»
Salvatore: «- Što da im kažemo?»
Wash Perry: «- Dobro došli u Kaliforniju.»
Zadnji komentar dok u srušenim gradovima padaju Marskovske mašine:
«- Marsovci nisu imali otpor prema bakteriji u našoj atmosferi na koju smo mi već dugo postali imuni. Jednom kad su udahnuli naš zrak, koji ne djeluje na nas, počeo ih je ubijati. Kraj je došao brzo. Svuda u svijetu njihove mašine počinju zastajati i padati. Nakon svega toga čovjek je podbacio, Marsovci su uništeni i čovječanstvo je spašeno od najmanje stvarčice, koju je Bog u Svojoj mudrosti stavio nad ovu Zemlju.»
Utjecaj na druge filmove:
- Independence Day (1996), Roland Emmericha (film koji je pokrao sve iz klasika)
- Mars Attacks! (1996), Tim Burton (lijepa priča i tribute)
Post je objavljen 11.05.2006. u 13:56 sati.