Marketing
LASKEROV IZAZIVAČ
Zahvaljujući prvenstveno turniru u Cambridge Springsu 1904. na kome je nadmoćno pobjedio mladi Amerikanac Frank Marshall (11 pobjeda i četiri remija, bez ijedne izgubljene partije), ispred Laskera i Janowskog, koji su podijelili drugo i treće mjesto, dva boda iza pobjednika. Slijedeće godine nov trijumf u Parisu, u matchu protiv Janowskog koga je Marshall svladao s 8:5 uz četiri remija. Mnogi su mislili da je već dostigao svoj zenit. Iste godine u Nurnbergu doživio je pravi debakl u matchu s Taraschem, jednu partiju je dobio, 8 je izgubio i 8 remizirao. Ovaj poraz ga je mogao izbaciti iz stroja u borbi za svjetsku krunu. Ipak, Marshall se izvadio i popravio loš utisak pobjedivši na jakom turniru u Nurnbergu 1906. na kome je Tarasch bio tek 9. do 16. mjesta. I najzad Lasker se odobrovoljio i pristao odigrati match s Marshallom izmjenivši svoje zahtjeve i snizivši na 1000 dolara. Očevidno, Lasker je imao svoju računicu. Jadnostavno je rezonirao da mu je Marshall slabiji protivnik od jednog Tarascha, pa i Maroczyja i da će ga lakše savladati.
Do matcha Lasker – Marshall došlo je godine 1907. i on je održan po raznim gradovima SAD. Svima je bilo jasno kakav će biti ishod, osim Marshallu, da on nema nikakvih šansi protiv Laskera iz jednostavnog razloga što njegov stil igre nije bio prikladan za ovakav način borbe. Osim toga, Lasker je posjedovao i veće iskustvo, a uz to bio i jači igrač.
Match nije bio značajan za razvitak institucije prvaka svijeta, a nije mnogo ni uzbudio svijet.
Unaprijed se znalo da Marshall iako odličan turnirski igrač, nije imao nikakve šanse u matchu s Laskerom. Marshallov igra nije uopće pogodovala za matcheve protiv velikih majstora pozicijskog stila. Njegovi su dometi bili simultanke i turniri s velikm brojem igrača, na kojima je rušio suparnike, pogotovu iz «donje kuće» (slabije plasirane), oštrom i duhovitom igrom. On je više kavanski igrač, mada velikog formata. Ako se traži poredba onda se uglavnom nameće ime Kalabreza Greca, putujućeg majstora iz XVII vijeka.
Odličan u simultankama, koje je igrao s obje ruke izvodeći istodobno poteze na dvjema tablama. U NewYorku je Marshall neko vrijeme držao kavanu, u kojoj je redovno igrao simultanke s gostima dolar po partiji. Tako je postigao silnu rutinu i izoštrio se u brzopoteznim partijama izgradivši se u tom fahu kao vrhunski majstor.
Evidentno je da Marshall nije zaokružio svoje šahovsko djelo. Ostao je nekako krnj i nedorečen, ali postoji replika koja glasi:»Zato što ne možeš završiti svoje djelo, to te čini velikim».
«Sav moj život posvećen je šahu – pisao je u starijim godinama Frank Marshall.- Igrao sam pola vijeka, a toliko sam isto bio zaljubljen u šah. Uistinu, takva je čar naše drevne igre, s lijepom, beskrajniom raznovrsnošću i ogromnim mogućnostima. Šah me je, naime, bacao u najudaljenije krajeve svijeta, donio mi neku slavu, ali me nije obogatio». Smrt ga je odnijela u 67. godini, točnije 9. studenog 1944. u NewYorku.
Da se ne zaboravi, konačan rezultat je bio 11,5:3,5 za svjetskog prvaka.
Post je objavljen 10.05.2006. u 20:07 sati.