Marketing
Primirje između seljaka i Vlade prestaje 15. svibnja
"Glas Savonije"
SLAVONSKI BROD - "Razliku do punog iznosa dogovorenog na pregovorima s Vladom čekat ćemo do 15. svibnja. To je rok do kojeg se možemo strpiti, tako je i ranije dogovoreno. Nakon toga slijede pregovori o cijeni pšenice, žetvu ne možemo čekati", kaže Ivo Kotarac, predsjednik koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje. Predstavnici seljačkih udruga ističu kako Vladi neće biti problem isplatiti dogovorene iznose poticaja.
"Dva dana nakon što je dogovorena isplata poticaja Petrokemija je povećala cijenu umjetnih gnojiva. Razlikom u cijeni gnojiva od stotinjak milijuna kuna Vlada će pokriti obećane iznose. Troškovi proizvodnje ove su godine za 490 kuna viši po hektaru. Ako Vlada i isplati obećano još uvijek ove godine prihod će biti za 230 kuna manji po hektaru u odnosu na prošlu godinu", brzo su računicu složili Ivo Kovačević iz Budrovaca i Matija Brlošić iz Piškorevaca. Ivo Kotarac dodaje da će i seljaci morati ubuduće prihvatiti Vladinu taktiku s nerealno visokim zahtjevima kao što su bili prvi iznosi vodnih naknada.
"Kad je prva brojka prepolovljena svi su odahnuli. Čini se da ćemo po tom uzoru mi morati višestruko podići cijenu pšenice", kaže Kotarac. Na skupu članova koordinacije seljačkih udruga osvrnuli su se i na prijedlog zakona o poljoprivrednoj komori. "Već postoje institucije koje moraju odrađivati posao koji je predviđen za Poljoprivrednu komoru. Od Ministarstva poljoprivrede do Gospodarske i obrtničke komore, a na lokalnoj razini upravni odjeli. Nova komora bit će samo dodatni trošak", kaže Ivo Kovačević, napominjući da koordinacija zastupa prijedlog interesne zajednice koja bi okupila sve stvarne poljoprivrednike. Prema njegovim riječima značilo bi to i jačanje utjecaja struke i slabljenje utjecaja politike. U koordinaciji ističu da bi država prioritetno trebala raditi na projektima burze poljoprivrednih proizvoda i Agro banci, koju političari uglavnom spominju tek nekoliko dana uoči izbora. Poljoprivredna komora prema procjeni koordinacije stajala bi 12 milijuna kuna, dok bi polovina tog novca išla na plaće zaposlenika koji bi u konačnici postali svrha sami sebi.
Autor: M.VRKLJAN
Post je objavljen 08.05.2006. u 21:06 sati.