Marketing
Moj voljeni Zagreb!!!!
Za sve one koji nisu znali ja sam Zagrepčanaka! OBOŽAVAM ZAGREB , DINAMO I NIKADA GA NEĆU NAPUSTITI!!!!!!!!!! A sad malo o Zagrebu iz negove arhive!
O ZAGREBU!!
Grad Zagreb glavni je grad Republike Hrvatske i ujedno jedan od najstarijih europskih gradova. Godine 1994. proslavio je 900. obljetnicu prvog pisanog spomena svoga imena. Po broju stanovnika (nešto više od milijun) te po površini (126 tisuća hektara), može se ubrojiti u veće europske gradove. Svojim geografskim položajem, između Istočne i Zapadne Europe, Zagreb je oduvijek pripadao dvama kulturnim krugovima, zapadnom i srednjo-europskom.
Najstariji dijelovi grada ubrajaju se među najljepše očuvane starogradske jezgre Europe i svjedoci su duge tradicije i dubokih korijena civilizacije na ovim prostorima. Najprepoznatljiviji znamen Zagreba je katedrala Sv. Stjepana Kralja, na čijem je mjestu bila manja i starija crkva posvećena Sv. Stjepanu. U trinaestom stoljeću razrušile su je tatarske horde, a novu katedralu na istom mjestu počeo je graditi biskup Timotije 1275. godine. Uz Katedralu znamenitosti Zagreba su utvrda Medvedgrad na Medvednici, Kamenita vrata i župna crkva Sv. Marka, na čijem je krovu oslikan grb trojednog hrvatskog kraljevstva: Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grb slobodnog grada Zagreba. Treba spomenuti i crkvu Sv. Katarine - Božju kuću Isusovaca, zgradu Hrvatskog narodnog kazališta iz 1895. godine, gimnazijsku zgradu u kojoj se danas nalazi muzej "Mimara" s izlošcima starim i tri tisuće godina, te zgradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovane 1866. godine.
Mnogobrojni perivoji: Zrinjevac, Tuškanac, Ribnjak, Botanički vrt i Maksimir svojim bujnim raslinjem prepoznatljiva su slika Zagreba, a park Maksimir, gdje se nalazi stadion NK Dinamo jedan je od najvećih i najIjepših perivoja u ovom dijelu Europe.
Zajednički dio grada je Gornji grad, koji je staro administrativno i političko sjedište s Banskim dvorima i palačom Hrvatskog državnog sabora, gdje se i danas održavaju sjednice Sabora i gdje je sjedište Vlade Republike Hrvatske. Zagreb, kao glavni grad, predstavlja upravno, kulturno i gospodarsko središte države. Gradska jezgra Zagreba nalazi se na 122 metra nadmorske visine, a prosječna godišnja temperatura iznosi 12 °C.
Zagreb je poslovno i trgovačko središte Hrvatske, što dokazuje i podatak da je u njegovom gospodarstvu zaposleno oko 70 tisuća Ijudi. U sklopu Zagrebačkog sveučilista, jednog od najstarijih u Europi, djeluje četrdesetak fakulteta s više od 40 tisuća studenata. U Zagrebu se nalazi veliki broj kazališta, galerija, instituta, knjižnica, te je često domaćin raznovrsnim međunarodnim priredbama.
Zagreb je izrazito sportski grad i sjedište svih hrvatskih sportskih saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora. U više sportskih grana zagrebački sportaši bili su europski i svjetski prvaci te olimpijski pobjednici (košarka, vaterpolo, rukomet, odbojka, stolni tenis i dr.)...
A sad DINAMO:
Današnji Dinamo nastavlja tradiciju bivših slavnih klubova HAŠK-a, Građanskog, Dinama I Croatije. Najstariji, HAŠK, nastao je 6. studenog 1903. godine kao klub studenata, dok je Građanski osnovan 26. travnja 1911. kao klub svih društvenih slojeva. Nakon rata, dolaskom na vlast komunista, oba slavna zagrebačka kluba jednostranim su aktom preko noći ukinuta, a osnovan je klub komunalaca koji je, po uzoru na slične komunističke klubove u istočnoj Europi, nazvan DINAMO. Bilo je to 9. lipnja 1945. godine.
Novoosnovanom klubu odmah su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, Woelfl, Kokotović, Lešnik, Cimermančić, Pleše, Antolković, Belošević, Jazbinšek, Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek.
Trener Građanskog Martin Bukovi nastavio je posao obavljati u Dinamu, kao i maser Franjo Žlof, nekadašnji nogometaš Građanskog. Od igrača HAŠK-a koji su nastavili karijeru u DINAMU, standardni članovi prve momčadi bili su prve godine Ratko Kacian, Željko Čajkovski, Svetozar Peričić i Drago Lojen. Od njih samo je Čajkovski dugo ostao u Maksimiru - čak jedanaest godina. Novoosnovani Dinamo preuzeo je uz ostalo i plavu klupsku boju Građanskog. Od 1969. godine i znak kluba bio je sasvim sličan amblemu Građanskog.
Taj kontinuitet i tradiciju bivših hrvatskih klubova - HAŠK-a, čiji su djelatnici i igrači početkom stoljeća udarili temelje modernom nogometu u glavnom gradu Hrvatske, Građanskog kao najuspješnijeg i najomiljenijeg predratnog zagrebačkog kluba, te Dinama, simbola hrvatstva u teškim godinama komunizma, od 1993. do 2000. ujedinjavala je Croatia. No nakon sedam godina, 14.veljače 2000. Dinamo, koji nikad nije ni silazio s transparenata BBB-a, i službeno se vratio u Maksimir.
U 101 godini osvojeno je 33 trofeja: 18 naslova državnih prvaka, 14 domaćih kupova te 1967. godine Kup velesajamskih gradova. Građanski je bio prvak šest puta (1923., 1926., 1928., 1937., 1940. i 1943.), HAŠK jednom, 1938., Croatia pet puta (1993.,1996., 1997., 1998. i 1999.), a Dinamo pet puta (1948., 1954., 1958., 1982., 2000. i 2003.). Četiri puta Croatia i deset puta Dinamo pobjeđivali su u Kupu, pri čemu je Croatia tri uzastopne sezone (1996. - 1998.) uzimala sve, i prvenstvo i Kup. Dvostruki "hat-trick" maksimirskih "modrih" sasvim sigurno neće dugo nadmašiti nitko osim, možda, njih samih...
Post je objavljen 08.05.2006. u 14:11 sati.