Marketing
O samom matchu
I match je počeo prema definiranim uvjetima. U prvom dijelu matcha Steinitz je igrao dobro i održavao ravnotežu, no što je match više napredovao Lasker je preuzimao konce matcha u svoje ruke i konačni rezultat 12:7 govori više od riječi.
Stručnije analize su upućivale na mišljenje da Steinitz nije od Laskera zaostajao u kombinatornoj igri, ali ga je ovaj nadmašio u određenim tipovima središnjice sa složenim pozicijskim elementima i u ostalim elementima šahovske igre.Lasker je bio znatno bolji od Steinitza, što se tiče otvaranja, tu kao da nije bilo razlike, ali zato pri prijelazu iz središnjice u završnicu Lasker se pokazao vještiji. Naravno, u završnici se osjećala i veća Laskerova superiornost, pa je od šest partija dobio 5, dok je Steinitzu pripala samo jedna.
Vladimir Vuković je komentirajući ovaj match nastojao ga osvjetliti s više aspekata : «Partije matcha pokazuju veoma dobro i početni Laskerov stav prema Steinitzovu sustavu.
On poznaje sav sadržaj Steinitzova učenja i iz njega izvlači korist, ali pri tome drži mjeru i izbjegava pretjeranost svake vrste. Jedino u općim načelima koja je Steinitz postavio u uravnoteženim pozicijama, Lasker ne samo da ga slijedi, već pogađa bolje od njega pravi način uravnotežene igre. Vanjska posljedica tog stava je težnja od složenog ka jednostavnijem, koje se ogleda pri kraju partija matcha, kao odlika mladog Laskera. Kasnije će on uglavnom napustiti taj stil jednostavnosti, stremeći u zamršenije koncepcije za volju borbe, ali u matchu sa Steinitzom Lasker je dosta s uspjehom provodio liniju jednostavnosti i tako započeo svoj razvojni put, koji je Capablanca dvadeset godina kasnije doveo do krajnjeg savršenstva.»
Protiv majstora Laskerovog kova i snage Steinitz se našao u teškom položaju. Izrazito slabih strana nije mogao otkriti u Laskerom načinu igre i ukoliko je uočio, da složene i zatvorene pozicijske parije ne gode Laskeru, ipak ih nije mogao nametnuti igraču koje se krasno izvlačio pomoću simplificiranja u završnicu.
Na sam razvitak šahovske vještine, Laskerov uspjeh je samo posreno utjecao. On je probudio nade mladih majstora, unio više svježine u šahovski život na kraju XIX stoljeća. Taj posredni, tako reći, spartanski utjecaj, bio je koristan, ali je gotovo potpuno izostao pravoj utjecaju samog šahovskog sadržaja teorije matcha. Nova majstorska generacija zadovoljila se površnom kritikom samoga Steinitza.
Post je objavljen 02.05.2006. u 22:29 sati.