koliko je rad na 'lovrijencu' bio naporan i važan za republiku, govori i jedna odluka 'vijeća umoljenih' iz 1562., prema kojoj nitko ne smije potraživati eventualne dugove od majstora i radnika dok god rade na tvrđavi. povlastica im se ukida prestankom radova.
druga polovica 16. stoljeća je vrijeme i konačnog oblikovanja zidina i tvrđava. da se s 'lovrijencom' računalo najviše kao s preventivom, a ne isključivo obrambenom tvrđavom, vidi se iz zaduženja oružja i vojske koji su tu bili raspoređeni, krajem 17 stoljeća.
dakle, 'lovrijenac' je imao 10 topova, koje je opsluživalo 20 tobdžija i 30 vojnika. (u usporedbi s tim ponta tvrđave 'molo' imala je 12 topova i 212 vojnika, a 'margarita i sv. petar' 4 topa, ali 224 vojnika).
Post je objavljen 30.04.2006. u 22:11 sati.