oprez 'republike' nije bio usmjeren samo protiv neprijatelja koji bi mogao ugroziti njezine granice. on se jednako tako očitovao i budnošću prema unutrašnjim nezadovoljnicima (kojih je kroz njezinu povijest bilo). zbog bojazni da bi bilo tko duže ustoličen na nekom važnom položaju mogao doći na pomisao uzurpacije vlasti, 'republika' se zaštitila čestim mijenjanjem, uvjetno rečeno, vlastodržaca od kneza do kaštelana, pa i predstavnika diplomacije.
kad je riječ o tvrđavama, opasnost je svakako vrebala ne samo od kaštelana kao zapovijednika i plemića, već i od posade.
kako je 'lovrijenac' bio istaknuti strateški položaj, debeli zidovi su garantirali sigurnost od vanjskih napada. međutim, onaj unutrašnji, okrenut prema gradu (od 0,60-1 m debljine) bio je upravo preventivna mjera zaštite od unutrašnje opasnosti, tj. odmetanja kaštelana ili posade. naime, topovima sa zidina ili tvrđave 'bokar' zid takve debljine nije bio nikakav problem.
(tri visoka državna javna i crkvena djelatnika 'republike' nisu bila iz domaćeg plemstva: guverner oružja, nadbiskup i državni tajnik baš zato što im mandat nije mogao biti skraćen, a potencijalno su predstavljali opasnost). kaštelan je, pak, spadao među državne službenike s najvećim primanjima.
zaboravila sam pripomenuti kako su topovi na 'lovrjencu' bili različitog kalibra. kako se ne razumijem u oružje, prenijet ću samo podatak koji sam pronašla da im je kalibar varirao od 3 do 60 funti.
Post je objavljen 30.04.2006. u 21:54 sati.