Uvriježeno je mišljenje da odmarati se znači zaboraviti na sve svoje probleme, "pustiti mozak na pašu" i po cijele dane spavati. No, to nije sasvim ispravno.
Nemoguće je zaboraviti na par ili više dana sve svoje probleme. Koliko god se uspjeli opustiti, uvijek je na našem umu nešto što nam ne da da se opustimo do kraja i da zaista odmorimo um od svakodnevnih problema. Upravo je ova slijedeća stavka, tj. "puštanje mozga na pašu" ono što je glavna zapreka koju mnogi ne mogu preći kada planiraju dobar odmor. I naravno, onda se odmor svodi na ovu treću stavku, tj. spavanje po cijele dane. To je možda odmor, a možda nije. Ponekad to više umori nego odmori. No, moguće je učiniti bolje od toga. Kako?
Ako se primjerice bavimo poslom u kojem se ne zahtijeva fizički, već mentalan napor, tj. u kojem se problemi ne mogu riješiti onog dana kada su i nastali, potrebno je dobro planirati. Problem se mora dobro definirati i način njegovog rješavanja predvidjeti. Ponekad rješenje problema može potrajati i potrebno je isplanirati dan ili možda dva odmora, kada se taj problem neće rješavati. Taj dan također je potrebno isplanirati.
Najbolji odmor za nekoga tko se više bavi misaonim problemima jest neka fizička aktivnost. To može biti bavljenje nekim sportom, ali može biti i jednostavno čišćenje kuće. Najkvalitetnije je, dakako, provesti dan izvan kuće. No to nije uvijek moguće, ako na primjer kiši i slično. Ono što je bitno jest da će se moždane "vijuge" najbolje odmoriti ako se krećemo.
Međutim, za nekoga tko se bavi fizičkim poslovima, takva vrsta odmora mu neće nužno odgovarati. Naravno da može, ali njemu često nije cilj odmoriti um nego tijelo. Zato je najzgodnije takvom čovjeku da na primjer tokom odmora uzme knjigu u ruke i pročita je. Njemu nije potrebno planirati odmor, jer mu je vikend obično slobodan, ili pak ima neke druge slobodne dane.
Najteže je odmor planirati ljudima koji posjeduju vlastiti posao. Oni u svakom trenutku mogu biti prekinuti i u svakom se trenutku od njih može nešto tražiti - i ako ne reagiraju na vrijeme i promptno, može se dogoditi da im posao propadne. Tu, međutim, ne spadaju samo privatnici koji su osnivali firme, nego svi od malih poljoprivrednika i stočara, do ljudi vlasnika multinacionalnih kompanija.
Način na koji će oni isplanirati odmor također ovisi o tome kakav posao obavljaju. Međutim, čime god se bave, najčešće je to mješavina fizičkog i misaonog posla. Takvim ljudima odgovara bilo kakav odmor, a problem je jedino kada ga ostvariti. (Svakako da neki od njih uopće ne trebaju odmor, ili ga ne žele; ali pretpostavimo ovdje da trebaju.)
Budući da je vrijeme toliko rascijepkano i počesto je nepredvidivo kada se može dogoditi da ta osoba bude u nečemu prekinuta, odmor mora biti kratak i učinkovit. Treba se moći opustiti i um i tijelo. Najbolje je, alternirati između fizičkih aktivnosti i mentalnih. Plivanje može biti zgodan način opuštanja - vrlo učinkovit i lako ga je prekinuti. Trčanje, primjerice, nije. Ako čovjek trči i onda ga zovu hitno na posao jer treba rješiti nekakav problem, nije baš zgodno doći zadihan i oznojen - a za tuširanje možda nema vremena. Još jedan zgodan način opuštanja je masaža. Poslovna večera ili ručak se također može shvatiti kao odmor. Traje dovoljno dugo tako da se većinu vremena ne mora razgovarati o poslu. Naravno ima ih još, ali neću ih sve nabrajati.
Još je za poslovne ljude vrlo bitno znati pomno isplanirati svoje aktivnosti. Najbolji je, dakako, onaj plan koji je otporan na česta prekidanja u proizvoljnim trenucima, no izrada takvog plana dolazi s iskustvom.
Najbitnije je u planiranju odmora uočiti da sam odmor ne znači zaboraviti na sve svoje probleme; štoviše, njihovo se rješavanje (i to u zadanom roku) mora predvidjeti da bi odmor bio učinkovit; jer um je tada miran i čovjek je siguran da će, usprkos obustavljaju određenih poslova, moći riješiti sve probleme koji ga čekaju. U protivnom to nije slučaj i odmor nije učinkovit, ako se uopće može govoriti o odmoru.
Post je objavljen 29.04.2006. u 15:12 sati.