Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/kajla

Marketing

Jedan Eskim Bos Odlazi Gackati Avlijom Pjevajući Arsenove Stihove (J.E.B.O. G.A. P.A.S.)

JEDNA SASVIM OBIČNA VOŽNJA TRAMVAJEM

Bilo je to onako ružno popodne kad kiša nit pada nit ne pada nego kao da stoji na mjestu i čini ljude nervoznimima i nadrkanima... Nakon nekog obavljenog posla na trgu primjetih da imam 10 min da stignem da posao i sad ja mozgam bil tramvaj mogao za 10min do posla ili ne posto je "happy Rush hour" skoro gotov... I naravno kontam ako bi odmah došao da bi se i dalo nešto izvuci... I dolazi ta prokleta 17-ica u kojoj uvijek nekih frikova bude da je to nevjerovatno.. Procijenih ovaj puta da nema nista sumljivo na prvi pogled pa ono "ajde poci cu s tim pa sta bilo samo da stignem". Na ulazu me odmah šokirao miris nekog sporstkog lika koji je izgleda bio nesšto "trenirao" pa je od mirisa boja s tramvaja vrištala i opadala. Pogledam gdje ulazi i skreće i ja sve suprotno napravim da ne stojim kraj njega al ewo njega zamnom i stane prekoputa a tenisice koje je nosio u nekoj vrećici smrde toliko da mi se vid poceo mutiti. Šaltam mp3-ce na playeru i dodje triviumova - "Like light to flies" i sjedim se muha koje bi padale i zamisljam odmah neku reklamu i ideju o carobnom zidu mirisa koji bi rušio sve te insekte. Odjednom mi se u trivium umjesaju zvukovi djevojaka koje se smiju, neke dvije kljakave žgoljave s moje desne strane. Ne registriram to ja nista, slusam vozim se i najednom osjetim kako me nesto očeše od nogu, a ove se prestanu smijati... pogledam prema dolje i učini mi se da je nešto žuto proletilo. nije proslo dugo kad opet..Pogledam ja opet kad vidim lopticu neku srednje veličine ima neke bodjice gumene.. na našutavaju se ljudi s tom lopticom, nasmiješim se i nastavim slusati. Nije proslo ni pol minute kad me opet spiči loptica, pogedam one cure i vidim da ih netko napucava tom istom lopticom i one se miču a onaj frajer i dalje smrdi i kad je dosla loptica do njega a on se razmahao i napucava se al ja ne vidim s kim. i dolazi loptica do tog nekog lika s nekom kuštravom fudblerkom i on pocne glumit maradonu ( sve se ovo događa u tramvaju) i pocne driblat ekipu u tramvaju...babe, didove, cure sve...mene je zaobisao... dribla pokusava babi nekoj kroz noge gurnuti loptu, ova vice "jesi blesav??" ludi se trgaju a ovaj paradira zonglira nabija lopticu od prozor, dupli pasevi, forzzzaa i u sekundi se sve zaustavlja... kao u adidas reklami kamera se vrti ooko lopte, kapljice vode lebde u zraku, oči fudbalera pogleavaju u loptu, nestaje scena voda kamere ali ostaje freak koji u pol tramvaja pokusava napraviti škarice... trenutak kao da je trajao vječnost dok je bio u onoj pozi pod loptom, čak je i onaj prestao smrdit na tren... akcija se nastavlja, ronaldinjo (jos ružniji) pogađa rašlje tramvaja dirktno u prozor jednoj curi od sise u babi u krilo.. što bi naši rekli "prećka stativa goool jebo mu majku..". E to je bilo za nasmijat al to nije kraj ljudi, lik dodriblava loptu nazad do mjesta zločina i nezadovoljan realizacijom izvodi jos nekoliko popularno zvanih Škarica... kasnije se okliznuo i lupio glavom od vrata a zatim je s tom istom glavudrom s najružnijom kovrčavom fudbalerkom žonglirao loptom od "zid" tramvaja... sve bi bilo u redu da nije izveo slobodni udarac kad su se vrata otvorila i jos je stigao stati i u živi zid i o opalit odbijanac i obranit odmah... ostao sam bez texta... raspoloženje u tramvaju se vratilo u ono prvotno stanje kakvo je bilo i stopilo sa sivilom vani... jedini trag koji je taj momak ostavio vidljivi bile su polublatne fleke na staklima tramvaja i na mojim crnim glacama jebo ga pas...

by wedranowski

Post je objavljen 27.04.2006. u 19:33 sati.