Marketing
Sionska vrata, povijest i legenda
Zlatna vrata
Stjepanova vrata
Herodova vrata
Damaščanska vrata
Nova vrata
Jafska vrata
Sionska vrata
Na mjestu gdje se sada nalaze Sionska vrata prije 16. stoljeća nije prolazio zid. Grad se, naime, nastavljao i s ove vanjske strane današnjih vrata, a zid je prolazio još dalje, izvan današnjih gradskih zidina.
Neposredno izvan vrata nalzi se jedan od jeruzalemskih brežuljaka koji se danas zove Sion. U prošlosti se to ime selilo s brežuljka na brežuljak. Prvi je to ime nosio brijeg na kojem je bio grad što ga je osvojio kralj David, dakle Davidov grad. On se nalazi na mjestu današnjeg arapskog naselja Silwan, gdje je u novozavjetno doba bilo i kupalište nazvano Siloam. O tome ću vam dijelu Jeruzalema svakako uskoro pisati. Nedavno sam bio ondje i sve detaljno fotografirao.
Kad je David kupio teren sjeverno od svoga grada kako bi ondje izgradio Hram, taj, nešto viši brijeg, preuzeo je ime Sion. U Bibliji, u Psalmima, često je pjeva tome Sionu, prema kojemu se penju hodočasnici ne bi li ondje susreli Boga. Na tom su mjestu danas džamija Al-Aksa i Kupola nad stijenom.
Treći je Sion ovaj o kojem sada govorim. Kad su u bizantsko doba kršćanski hodočasnici počeli dolaziti u Jeruzalem, vidjeli su na ovome brijegu ostatke luksuznih kuća, te su pomislili da je ovdje morao biti Davidov grad. Bio je ovdje, osim toga, još jedan važan spomen za kršćane – Dvorana posljednje večere. Stoga se ovaj Sion često naziva i kršćanskim Sionom.
Danas, pođete li od Sionskih vrata i uđete u usku uličicu u blizini, naići ćete na veliku crkvu.
Na njezinom zidu vidi se i ovaj natpis.
Hagia Sion grčki je naslov, a znači »Sveti Sion.« Riječ je o naslovu što ga je nosila velika bizantska bazilika koja je nekoć stajala na ovom mjestu.
U vrijeme kad je Sulejman Veličanstveni polovicom 16. stoljeća odlučio utvrditi Jeruzalem, na Sionu su bili samo ostaci bizantske bazilike i kasnije križarske bazilike, a uz Dvoranu posljednje večere bio je franjevački samostan. Graditelji zida taj su dio ostavili izvan zidina grada.
Usput, ovdje, izvan gradskih zidina, baš u blizini Sionskih vrata, nalazi se lijepa staza, a malo je onih koji su je otkrili kao zgodno mjesto za šetnju.
Legenda kaže da je Sulejman bio nezadovoljan činjenicom da je dio grada ostao izvan gradskih zidina. To je moglo značiti i opasnost za grad, jer su velike zgrade ispred zidina bile zgodno uporište eventualnim osvajačima. Stoga je, nastavlja legenda, Sulejman Veličanstveni dao pogubiti graditelje, a njihova se dva groba nalaze uz Jafska vrata, što sam vam već bio pokazao.
Vrata koja su ovdje izgrađena dobila su ime po brežuljku koji je ostao izvan njih. Tako ih, zapravo, nazivaju kršćani i Židovi (na hebrejskom: Ša’ar Cion). Arapski je naziv drugačiji, no o tome drugom prilikom.
Nastavak: Sionska vrata, još o imenu
Post je objavljen 27.04.2006. u 08:30 sati.