intrigantnije su svakako legende o izlasku klarisa iz samostana tajnim prolazima i njihovo drugovanje (negdje se spominju fratri obližnjeg franjevačkog samostana, ali ima i onih o sastancima s običnim mladićima iz prijašnjih veza prekinutim, neželjenim zatvaranjem u samostan).
jednu takvu epizodu iskoristio je brando vid (pseud. autora) romana u nastavcima 'dubrovački gusar' i opisao te navodne podzemne katakombe na poljani paskoja milićevića (pasko miličević bio je jedan od najvećih graditelja i arhitekata dubrovnika. njegov prijekt je, među inima i palača sponza), kako je naziv trgu između dva samostana gdje dominira velika onofrijeva fontana.
potvrdu istinama ili legendama iz samostanskog života, ili života koji se vezuje uz samostan, dubrovčani su ugradili i u svoje zidine.
kad kroz vrata na pilama ulazite u povijesnu gradsku jezgru, točnije, prije nego što ugazite nogom na nekadašnji pomični drveni most, koji se je svakodnevno podizao večerom, a jutrom spuštao, podignite pogled na glavnu kapiju.
Post je objavljen 25.04.2006. u 09:49 sati.