Danas je na Akademiju došao gost-predavač, poznati koreograf i dramaturg iz Njemačke. Ime mu je Raimond Hoghe i došao je u sklopu queer-festivala u Zagrebu. Vrlo je veliko ime suvremenog plesa i čovjek ne može pobjeći od velike inspiracije koju on budi svojom umjetnošću i životom. Naime, Židov u zemlji gdje je nacizam još uvijek u mentalitetu te homoseksualac po seksualnoj orijentaciji- Raimond Hoghe se još uz sve te još-uvijek-teške karakteristike rodio s teškom bolesti kičme radi kojeg mu je tijelo deformirano. Usprkos tome, bavi se plesom primjenjujući u njemu svoju vlastitu golotinju. Ona izaziva različite reakcije. Neki ljudi čak napuštaju dvoranu kad on skine donje rublje- čak i kad počne tek s gornjim. Ipak, puštajući umirujuću glazbu i okrećući se u svojim plesnim potezima, ovaj umjetnik u jednom trenu dezintegrira svako žaljenje koje imate prema njegovoj tužnoj priči, te njegovo tijelo postaje na poseban način dio estetike plesa. Usprkos njegovim teškim fizičkim deformacijama, Raimond je gibak i nema velikih problema u plesu, a kao dramaturg ima itekako velikog znanja o dramaturškim postupcima kojim provodi svoja dijela. Tema njegovih plesnih točaka uglavnom su vezana za njegovo tijelo, ali on tematizira invalidnost na jednom općem nivou. Postavio je pitanje: što je danas «lijepo» i zašto on sam ne može biti «lijep» dok su djevojke od 19 godina s botoxom u usnicama «lijepe»? Što se dešava da nikad nećete imati priliku na televiziji susresti invalida kako vodi "Dnevnik» ili «Vremensku prognozu» ? Nije li i to neka vrsta omalovažavanja osoba s invaliditetom? Upravo radi toga Raimond prikazuje svoje tijelo, bez nekakvog pardona, na «lijep» način. Osvijetljeno, našminkano- njegovo tijelo uz bok je njegovog prijatelja na sceni koji je mišićav i snažan, potpuno zdrav muškarac.
Radimondov dolazak ovdje otvorio je mnoga dodatna pitanja u diskusiji. Da li je zaista ljepota rezervirana samo za zdrave? Zašto invalidi ne bi vodili emisije uživo? Da li Hrvatska dovoljno čini za invalide? Raimond Hoghe kaže da je invalidnost veliki problem u čitavom svijetu, ali da je postao već takav da se miješa s drugim problemima kao rasizmom i šovinizmom. Upravo njegova razmišljanja nekako bi nas trebala trgnuti da se zapitamo koliko smo sretni s društvom kojeg imamo i kako ga učiniti boljim za sve nas, svigdje i svagdje.
Post je objavljen 24.04.2006. u 21:46 sati.