17. do 23. travnja 2006.
Grupa od 45 hodočasnika iz naše župe imala je radost sudjelovati na PRVOM HODOČAŠĆU NAŠE ŽUPE U RIM – koje smo organizirali povodom 35. godišnjice od početka gradnje naše župne crkve. Tih dana u Rimu i Vatikanu slavile su se tri velike obljetnice: 500. god. od izgradnje bazilike sv. Petra u Vatikanu (18. 4.) Prva godišnjica pontifikata Benedikta XVI (19.4.) , te 2759. rođendan grada Rima (20.4). Brojni su se hodočasnici okupili na Trgu svetoga Petra kako bi proslavili prvu obljetnicu papinstva Benedikta XVI., a među kojima je bilo više skupina hrvatskih hodočasnika. Sveti nas je Otac pozdravio ovim riječima:
Papa je od hodočasnika zatražio da se mole za njega i da ga podupiru kako bi bio umjeren i odlučan pastir svoje Crkve, a na koncu kateheze je uputio snažan apel za mir u Svetoj zemlji te osudio strašan atentat izvršen u ponedjeljak u Tel Avivu.
Kako vrijeme brzo prolazi! – kazao je papa Benedikt XVI., i danas uzbuđen kao i prije godinu dana, zbog neočekivanoga događaja, kada je 19. travnja 2005. bio pozvan služiti Crkvi kao nasljednik apostola Petra. Već je prošla godina dana otkako su, na meni neočekivan i iznenađujući način, kardinali okupljeni na konklavama izabrali moju jadnu osobu za nasljednika blagopokojnoga i voljenoga sluge Božjega Ivana Pavla II. – dodao je Sveti Otac, a potom se prisjetio prvog susreta s mnoštvom okupljenim na tom istom Trgu svetoga Petra, kada se, odmah nakon izbora, pojavio na središnjoj loži bazilike. Taj mi je susret ostao utisnut u misli i u srce, a tijekom kojega sam odmah okusio ono što sam rekao na početku svoje papinske službe: Osjećam živom svijest da ne trebam sâm nositi ono što u stvari ni ne bih nikada sâm mogao nositi.
U katehezi je Sveti Otac govorio o uskrsnome otajstvu, temeljnoj i nezaobilaznoj jezgri evanđeoske poruke, koja obuhvaća Kristovu Muku, smrt i Uskrsnuće, a to se otajstvo obnavlja posebice svake nedjelje, koje su „mali Uskrs“ svakoga tjedna. Upravo se iz osobnoga susreta s uskrslim Kristom rađa vjera, te postaje zanos hrabrosti i slobode – pojasnio je Papa. To je poslanje Gospodinovih učenika svakoga doba, pa i ovoga našeg vremena; kako potiče sveti Pavao: „Za onim gore težite, ne za zemaljskim!“ To ne znači udaljiti se od svakodnevnih obveza, i ne zanimati se za zemaljske stvarnosti. To, naprotiv, znači oživjeti svaku ljudsku aktivnost, kako bismo bili radosni navjestitelji i svjedoci uskrsloga Krista – objasnio je Sveti Otac.
Nakon pozdravâ hodočasnicima upućenima na više jezikâ, među kojima i na hrvatskome, Sveti je Otac svoje misli upravio u Svetu zemlju, gdje dva naroda ratuju već više od 50 godina, i gdje se opet oplakuju žrtve strašnoga atentata. Ne može se sličnim djelima, koja su za svaku osudu, štititi ni najlegitimnija prava nekog naroda – kazao je Sveti Otac. Neka Gospodin, Knez mira, bude blizu Izraelcima i Palestincima kako se ne bi prepustili tim tragičnim događajima, nego kako bi ponovno pokrenuli korake koji će ih dovesti do života u miru i sigurnosti, jedni pokraj drugih, kao djeca istoga Oca koji je na Nebesima – kazao je Sveti Otac.
Post je objavljen 23.04.2006. u 21:16 sati.