Marketing
STEINITZ – GUNSBERG
Po završenom matchu, zadovoljni ali umorni Steinitz, spakirao je prtljagu i otputovao u NewYork pošto je odbio prijedlog organizatora u Havani da sa Čigorinom odigra još jedan kratki match do šest pobjeda.
Sedmog ožujka 1889. Steinitz se ukrcao na brod i otplovio. Čigorin je na Kubi ostao još tjedan dana. Demonstrirao je partije s matcha i odigrao nekoliko simultanki. Kubanci su ga veoma srdačno ispratili, njihove su simpatije očevidno bile na njegovoj strani.
U to vrijeme je u NewYorku bio organiziran veliki međunarodni turnir pa je Čigorin iskoristio priliku kad je već prešao Ocean da na njemu sudjeluje.
Steinitz je odbio pravdajući se umorom, što je zapravo i bio s obzirom na godine i težak match.
Match u Havani šampion svijeta opisao je na slijedeći način: «Bio je to match između starog majstora koji je predstavljao ideje nove, mlađe šahovske škole i mladog majstora, protagoniste stare, klasične škole. Trijumfirala je nova škola bez obzira na uzrast njenog eksponenta. Stari majstor mlade škole pružio je više, on je cjelnu partije podređivao ideji koja je demonstrirala njegovo poimanje zdravih šahovskih načela. Moram priznati da je veoma teško u jednoj praktičnoj partiji kad ste limitirani vremenom za razmišljanje dokazati određena načela, ideje i braniti primat najboljeg».
Stzeinitz osnivač pozicione škole, smatrao je Čigorina za najizrazitijeg predstavnika stare kombinacione škole. Često je volio reći da je on «posljednji šahovski romantičar».
Do matcha sa Gunsbergom Steinitz se posvetio radu na teoriji šaha. Njemu je veoma stalo izboriti sttus svojim idejama koje su značile veliki napredak u razvoju i unaprjeđivanju šahovske misli, ali koje su nailazile na veliki otpor kod igrača i ljubitelja naviknutih na Morphyev i Anderssenov žrtveni stil igre. Tako je 1889. godine izdao knjigu «Moderni šahovski instruktor», a nešto kasnije, svoje možda najbolje dijelo «Suvremena škola i njene tendencije». Javili su se mnogi izazivači, ali su bili odbijeni s motivacijom da nemaju određene šahovske rezultate, a i rezultat s njima je bio izrazito povoljan za šampiona. Među njima bio je i Mackenzie.
Slijedeći izazivač bio je engleski šahist Gunzberg i na iznenađenje mnogih šampion je izazov prihvatio. Isidir Gunsberg rođen je 1854. godine u Budimpešti, ali je kao devetogodišnjak došao u Englesku i u njoj ostao do smrti. Svoj najveći uspjeh postigao je pobjedom na turniru u Hamburgu 1885. i prvim mjestom u Bradfordu 1888. Na turniru u NewYorku 1889. bio je treći iza Čigorina i Weissa. Taj turnir je za Steinitza značio mnogo i ako na njemu nije sudjelovao, jer Čigorinova pobjeda je neizravno uvećavala njegovu pobjedu u matchu nad Čigorinom.
Gunsberg je u matchevima pobjedio Berda i Blackburna, a to je već bio solidan zalog da se na match izazove i sam šampion.
U siječnju 1890. U Havani odigran je match između Gunsberga i Čigorina. Igralo se do 10 pobjeda, ali je match kod stanja 9:9 uz 5 remija bio prekinut i u duhu pravilnika proglašen neriješenim. Ovaj match uz podatak da je Čigorina u NewYorku pobjedio u obje partije, je u stvari bila Gunsbergova viza za Steinitza.
Post je objavljen 22.04.2006. u 10:13 sati.