Marketing
ACt Get High: hasta la vista baby!
Što je marihuana?
Marihuana je zelena, smeđa ili siva mješavina suhog isjeckanog lišća, stabljika, sjemenki i cvijeća konoplje. Postoji više od 200 naziva u slengu za marihuanu. Kod nas se najčešće koristi termin “trava”. Kanabis (Cannabis) je termin koji se odnosi na marihuanu i ostale droge koje se dobivaju od iste biljke. Jače forme kanabisa su sinsemilla (sin-seh-me-yah ), hašiš i hašiš ulje. Svi oblici kanabisa su psihoaktivni, odnosno mijenjaju stanje svijesti, što znači da mijenjaju način rada mozga. Svi sadrže THC (delta-9-tetrahydrocannabinol), glavnu aktivnu supstancu u marihuani. Osim THC-a, marihuana sadrži preko 400 drugih tvari. Efekti marihuane ovise, između ostalog, od snage i potencije THC-a koji sadrži.
Kako se marihuana koristi?
Marihuana se najčešće puši kao cigareta (zove se džoint) ili se puši u luli ili nargili.
Koliko dugo marihuana ostaje u tijelu nakon uzimanja?
THC iz marihuane se apsorbira u masnom tkivu u različitim organima. Tragovi THC-a se mogu otkriti standardnim testiranjem urina nekoliko dana nakon pušenja. Kod teških kroničnih korisnika tragovi se ponekad mogu otkriti tjednima nakon što prestanu uzimati marihuanu.
Zašto mladi uzimaju marihuanu?
Postoji mnogo razloga zašto neka djeca i mladi počinju pušiti marihuanu. Većina mladih puši marihuanu na nagovor svojh prijatelja ili braće i sestara. Neki je mladi uzimaju jer su to vidjeli od starijih u svojoj obitelji. Neki smatraju da je cool uzimati marihuanu, jer o tome slušaju pjesme i gledaju filmove. Neki mladi misle da im marihuana i ostale droge mogu pomoći da pobjegnu od problema u kući, u školi ili da steknu nove prijatelje. Bez obzira na koliko majica i slika vidite nacrtan list marihuane ili koliko puta čuli da je cool biti napušen, upamtite ovo:
NE MORATE UZIMATI MARIHUANU SAMO ZATO ŠTO MISLITE DA SVI OSTALI TO RADE.
VEĆINA MLADIH NE UZIMA MARIHUANU.
Kako marihuana utječe na organizam?
Reakcija svake osobe na drogu ovisi o njezinom iskustvu, kao i:
1. jačini marihuane (koliko sadrži THC-a)
2. korisnikovom očekivnju
3. mjestu uzimanja droge
4. načinu uzimanja i
5. činjenici je li korisnik pio alkohol ili uzimao druge droge.
Neki ljudi ništa ne osjete kada puše marihuanu. Drugi se osjećaju relaksirano ili “high”. Ponekad korisnici marihuane mogu osjetiti glad ili žeđ. Neki se mogu osjećati loše nakon marihuane. Mogu imati iznenadne napade anksioznosti ili paranoje. To se najčešće događa kada se koristi jača marihuana.
Koji su kratkoročni efekti uzimanja marihuane?
Kratkoročni efekti uzimanja marihuane uključuju:
1. probleme s pamćenjem i učenjem
2. iskrivljenu percepciju (vremena, prostora, zvuka, dodira)
3. otežano razmišljanje i rješavanje problema
4. lošu koordinaciju
5. ubrzano lupanje srca
6. anksioznost.
Ovi efekti su još intenzivniji ukoliko se marihuana kombinira s drugim drogama, a korisnici obično na znaju koje droge su im date.
Može li marihuana utjecati na školske, športske i druge aktivnosti?
Može. Marihuana utječe na pamćenje, rasuđivanje i percepciju. Droga kvari tvoj uspjeh u školi, športu ili kontaktu s prijateljima. Ako si “high”, možeš učiniti gomilu glupih pogrešaka koje te mogu dovesti u neugodnu situaciju ili se možeš povrijediti. Ako često uzimaš marihuanu možeš izgubiti interes za svoj izgled, kao i interes za školu ili posao. Osjećaj za vrijeme, pokreti i koordinacija se mijenjaju pod uticajem THC-a
Koji su dugoročni efekti uzimanja marihuane?
Istraživanja su do sada pokazala da stalna upotreba marihuane ili THC-a može biti uzrokom nekih vrsta raka, te problema sa respiratornim, imunološkim i reproduktivnim sustavom.
Rak
Teško je sa sigurnošću tvrditi da stalna upotreba marihuane uzrokuje rak. Ali poznato je da marihuana sadrži isto, a ponekad i više kancerogenih tvari koje su pronađene i u duhanskom dimu. Studije su pokazale da netko ko puši pet džoint-a tjedno u svoj organizam unese isto toliko kancerogenih tvari kao i onaj tko puši kutiju cigareta na dan.
Pluća i dišni putevi
Kod ljudi koji puše marihuanu javljaju se isti problemi disanja kao i kod onih koji puše cigarete, a to su kašljanje i teško disanje. Češće su prehlađeni, nego oni koji ne uzimaju marihuanu. Također, spadaju u rizičnu populaciju u pogledu dobivanja plućnih infekcija, kao što je npr. upala pluća.
Imunološki sustav
Istraživanja na životinjama su pokazala da THC oštećuje ćelije i tkiva u tijelu koji sprječavaju nastajanje bolesti. Kad imunološke ćelije oslabe, veće su mogućnosti da se razbolite.
Može li marihuana dovesti do uporabe drugih droga?
Može. Dugoročna istraživanja provedena nad srednjoškolcima pokazala su da je bilo jako malo onih koji su koristili druge droge, a da nisu počeli s marihuanom. Na primjer, oni koji su probali marihuanu imaju 104 puta veću mogućnost da probaju kokain, nego oni koji to nikad nisu učinili. Ona djeca i mladi koji su nekad uzeli marihuanu dolaze u dodir s drugim korisnicima i dilerima. Stoga su oni u većem riziku da budu nagovoreni da probaju i druge droge. Znanstvenici su zapazili da se kod dugoročnh korisnika marihuane stvaraju promjene u mozgu koje mogu dovesti do ovisnosti o drugim drogama, kao što su alkohol ili kokain. Budući da svi mladi koji koriste marihuanu ne prijeđu na druge droge, potrebno je nastaviti istraživanja da bi se predvidjelo koje su grupe mladih najrizičnije.
Kako možemo prepoznati da je netko pod utjecajem marihuane?
Ako je netko uzimao marihuanu, on ili ona može
1. izgledati kao da ima vrtoglavicu i teško hodati
2. izgledati blesavo i smijati se bez razloga
3. imati crvene, zakrvavljene oči
4. teško pamtiti stvari koje su se upravo dogodile.
Kada prvobitni efekti nestanu, nakon nekoliko sati, korisnik može biti veoma pospan.
Može li se marihuana koristiti kao lijek?
THC, aktivni sastava marihuane, proizveden je u obliku tableta i izdaje se na recept. Koristi se za sprječavanje mučnine i povraćanja koji se javljaju kod nekih vrsta raka, te da otvara apetit pacijentima oboljelim od AIDS-a kako bi im se povećala tjelesna težina. Znanstvenici smatraju da se trebaju provesti istraživanja o nuspojavama i potencijalnoj koristi marihuane prije nego što ona bude općeprihvećena u medicini.
Kako marihuana utječe na vožnju?
Marihuana ozbiljno ometa vještine koje su potrebne za sigurnu vožnju, a to su: opreznost, sposobnost koncentracije, koordinacija i sposobnost brzog reagiranja. Ovi efekti marihuane mogu trajati i do 24 sata nakon pušenja. Marihuana može dovesti do otežanog određivanja udaljenosti i reagiranja na znakove i zvukove na cesti. Marihuana igra veliku ulogu u prometnim nezgodama. U jednoj studiji u Memphisu, izneseni su podaci da od 150 nesmotrenih vozača testiranih na droge, njih 33% su bili pozitivni na marihuanu, a 12% su bili pozitivni i na marihuanu i na kokain. Podaci su, također, pokazali da su oni koji su uzimali marihuanu imali iste teškoće u koordinaciji kao i oni koji su popili previše alkohola.
Ako trudnica puši marihuanu, može li naškoditi bebi?
Doktori savjetuju trudnicama da ne koriste nikakve droge, jer mogu naškoditi fetusu. Jedna studija na životinjama je pokazala da je gubitak fetusa u ranoj trudnoći vezan uz upotrebu marihuane. Neka su istraživanja pokazala da su bebe, rođene od majki koje su pušile marihuanu, lakše, manje i imaju manju glavu od beba koje su rodile majke koje nisu uzimale drogu. Manje bebe češće imaju zdravstvenih problema. Istraživanja su, također, ukazala na probleme živčanog sustava kod djece čije su majke pušile marihuanu. Istraživači nisu sigurni da će se bebini zrdavstveni problemi, ukoliko su uzrokovani marihuanom, s vremenom izgubiti ili neće. Preliminarna istraživanja su pokazala da djeca rođena od majki koje su kontinuirano uzimale marihuanu za vrijeme trudnoće mogu imati problema s koncentracijom.
Kako marihuana može oštetiti mozak?
Neke studije su pokazale da je kod ljudi, koji su godinama pušili velike količine marihuane, droga uzela svoj danak. Često ili dnevno uzimanje marihuane utječe na dijelove mozga koji kontroliraju: pamćenje, pažnju i učenje. Marihuana uništava kratkoročnu radnu memoriju koja je potrebna za učenje i izvođenje zadataka koji se sastoje iz nekoliko etapa. Pušenje marihuane uzrokuje neke promjene u mozgu, slične onima koje nastaju zbog upotrebe kokaina, heroin i alkohola. Neki istraživači vjeruju da ove promjene mogu dovesti osobu u rizičnu situaciju da postane ovisna o drugim drogama kao što su kokain ili heroin. Naučnici još uvijek dolaze do novih spoznaja o načinima na koje marihuana može oštetiti mozak.
Izaziva marihuana li ovisnost?
Da. Iako svi koji uzimaju marihuanu ne postanu ovisni, oni koji počnu kompulzivno tražiti i uzimati ovu drogu postaju ovisni o marihuani. 1995. godine 165.000 ljudi u SAD-u je primljeno na liječenje od ovisnosti, a osnovna droga koju su zloupotrebljavali bila je marihuana. To je osnovni pokazatelj da im je bila potrebna stručna pomoć da bi prestali uzimati ovu drogu. Kod teških korisnika marihuane može se razviti tolerancija. Tolerancija se javlja kada su korisniku potrebne veće količine droge da bi se postigli željeni rezultati, koji su ranije postizani s manjim dozama.
Što ako neko ne želi više uzimati marihuanu?
Do prije nekoliko godina u SAD-u bilo je teško pronaći program liječenja ovisnosti o marihuani. Sada istraživači testiraju različite načine da pomognu ovisnicima o marihuani. Trenutno nema nikakvih lijekova kojima bi se liječila ovisnost. Program liječenja je fokusiran na savjetovanja i podršku grupe. Također, postoje programi namijenjeni tinejdžerima koji zlouptrebljavaju marihuanu.
Iz tiska:
CHICAGO - Teški ovisnici o marihuani pate od gubitka pamćenja i poremećaja koncentracije koji mogu utjecati na njihovu radnu sposobnost, učenje i život, izvijestili su istraživači.
Istraživanje, koje je objavljeno u posljednjem broju američkog medicinskog lista JAMA, provedeno je nad pacijentima liječenim od ovisnosti o marihuani u Seattleu, Farmingtonu, Connecticutu i Miamiju u razdoblju od 1997. do 2000. godine.
Istraživanje je obuhvatilo ukupno 135 osoba podijeljenih u tri skupine - 51 osoba redoviti je 'potrošač' marihuane (prosječno 24 godine), 51 ju je koristila kraće vrijeme (prosječno manje od deset godina) i 33 osobe iz tzv. kontrolne skupine koju čine osobe koje nikad nisu koristile marihuanu.
Na jednom testu verbalnog pamćenja dugotrajni ovisnici zapamtili su puno manje riječi u odnosu na druge dvije skupine.
Istraživanje, koje su proveli Nadia Solowij sa Sveučilišta New South Wales iz Sydneya i Istraživačka skupina projekta za liječenje ovisnosti o marihuani, pronašlo je da ne razlike između onih koji su kraće vrijeme uživali drogu i onih koji nisu nikad koristili drogu.
Suprotstavljajući se rezultatima tog istraživanja Harrison Pope s Medicinskog fakulteta na Harvardu u uvodniku objavljenom u istom broju JAMA-e napisao je, pak, da drugo nedavno istraživanje dugotrajnih ovisnika o marihuani nije pronašlo uvjerljivih dokaza za poremećaje u sedam od osam 'područja' mentalnih sposobnosti.
U istraživanju koje je u bolnici Belmont u Massachusettsu obuhvatilo 108 teških ovisnika i kontrolnu skupinu od 72 osobe utvrđen, je tek ograničen negativan utjecaj u području učenja.
Kao dodatni prigovor Pope je iznio da istraživanje Nadie Solowij nije provjerilo koriste li ispitanici druge droge te pate li od anksioznosti ili depresije koje izazivaju iste teškoće. Marihuanu barem jednom tjedno koristi sedam milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama.
Pušenje kanabisa, osim što šteti srcu, plućima i imunološkom sustavu može dovesti do ozbiljnih mentalnih poremećaja, pogoršavajući stare i izazivajući nove napade.
U British Journal of Psychiatry stoji da redovito konzumiranje marihuane može pogoršati zdravlje svima koji pate od mentalnih problema, a kod inače zdravih uzrokovati napade panike i tjeskobe.
Andrew Johns s Instituta za psihijatriju u sklopu londonske bolnice Maudsley pregledao je brojne studije i ustanovio da 15% konzumenata marihuane pokazuje psihotične simptome ili neracionalne osjećaje proganjanja. Drugi dokazi sugeriraju da ova droga potiče psihozu i kod ljudi koji nemaju povijest mentalnih poremećaja.
“Ljudi s ozbiljnim psihičkim poremećajima poput shizofrenije posebno su ranjivi jer kanabis izaziva vraćanje starih simptoma i pogoršava postojeće. Zdravstveni radnici moraju priznati i odgovoriti na ovo upozorenje” - rekao je dr. Johns.
Pojedini znanstvenici istražuju ljekovito djelovanje kanabisa; tvrdi se da navodno smiruje mučninu kod kemoterapije i smanjuje bol kod multiple skleroze, ali pušenje marihuane, upozorava Johns, ipak nije tako bezazlena stvar.
Prošle su godine američki znanstvenici dokazali razvoj ovisnosti kod majmuna koji su pušili marihuanu, dok je tim iz Bostona iznio dokaze o peterostruko većem riziku od srčanog udara sat vremena nakon konzumacije kanabisa. Heather Ashton sa Sveučilišta Newcastle izvještava da osim što izaziva ozbiljnu tjeskobu, paniku, paranoju i psihozu, narušava memoriju i koncentraciju.
Mogu se pojaviti još veći srčani problemi kod ljudi s već postojećim srčanim problemima, a dokazano je da šteti i radu imunološkog sustava. Cigarete marihuane mogu izazvati ovisnost koliko i nikotin, a katran iz džointa sadrži veću razinu kancerogenih kemikalija nego duhan.
Pušenje tri ili četiri džointa dnevno izaziva isti rizik od bronhitisa i emfizema kao pušenje 20 cigareta dnevno, a u nizu upozorenja spominje se da dugotrajno pušenje može uzrokovati komplikacije u trudnoći i za vrijeme poroda.
Hrvati popuše 12 tona marihuane godišnje
Uživatelji narkotika u Hrvatskoj godišnje “popuše” 12 tona marihuane, “uživaju” u pola tone heroina, 150 kilograma kokaina te dnevno “potroše” oko 51 tisuću doza raznih vrsta opojnih sredstava!
Trgovanje drogom s prometom od oko 400 milijardi dolara (USD) čini oko 8 posto cjelokupne međunarodne trgovine u svijetu danas. Prema analizama hrvatske Vlade o zloporabi droga, zarada od ilegalne trgovine opojnim sredstvima u Hrvatskoj kreće se oko svote od 800 milijuna kuna. U siječnju 1998. godine u Americi je pokrenut proces edukacije mladih o škodljivosti droga u što su uključene propagandne poruke, edukativni materijali, otvorene su web stranice, postavljeni su posteri, pojavili su se slogani na kino zaslonima...
Na projekt je u pet godina potrošeno oko 2 milijarde USD. Dovoljno je reći da se 80 različitih poruka moglo naći na 2.500 različitih medija! Hrvatska nacionalna strategija suzbijanja zla našeg vremena usmjerena je prema zločincima, ovisnicima i zdravima, stoji u napisu “Droga kao proizvod” objavljenom u časopisu Marketing u praksi. Hoće li se hrvatska strategija pokazati učinkovitom? Naime, istraživanja u Americi pokazuju da gotovo polovina mladih Amerikanaca ima priliku vidjeti jednu ili više antidrogeraških poruka jednom dnevno ili češće, a droga još uvijek predstavlja nemali američki problem.
Post je objavljen 15.04.2006. u 18:53 sati.