Užarena iranska kriza već je izazvala nervozu na burzama, srušila cijene dionica i potaknula prognoze o mogućem poskupljenju barela nafte na 100 dolara. Hrvatska vlada pozorno prati situaciju i ako se cijena nafte drastično poveća, moguće je sniženje trošarina, tvrdi glasnogovornik Maček (drastično bi bilo što-75$-80$-90$-preko 100$?)
Mislim da se više ne radi samo o trenutačnom poskupljenju nafte nego da je vrijeme jeftine nafte nepovratno prošlo. Donedavno sam bio optimist i mislio da će se cijena nafte vratiti i stabilizirati na oko 55 dolara po barelu (na osnovu čega Davore!?), ali čini se da će se u idućim godinama cijene kretati od 65 do 70 dolara (opet na osnovu čega!?), a nikoga neće iznenaditi ni povremen rast cijena dosta iznad 70 dolara po barelu - prokomentirao je Davor Štern, naftni konzultant i bivši predsjednik uprave Ine, najnovija kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu. Brzi rast cijena nafte je uzrokovao pad cijena dionica na američkim burzama, ponajprije zbog očekivane posljedične inflacije.
Panika na tržištu
Cijene crnoga zlata na burzama sve brže mijenjaju ’boju’ u žuto.
Panika na tržištu nafte je tolika da neki analitičari drže kako bi cijena nafte mogla dosegnuti i 100 dolara, što bi zacijelo dovelo do naftnog šoka na svjetskom tržištu.
Iako iz Ine do zaključenja ovoga broja nismo dobili komentare na takav crni scenarij, prve procjene analitičara govore kako bi se cijena benzina u tom slučaju kretala od 10 do 11 kuna na benzinskim pumpama. No, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade, kazao nam je kako Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva i Ina s pozornošću prate događaje na tržištu. "U ovom trenutku još nije sigurno hoće li cijena nafte nastaviti drastičnije rasti ili će se zaustaviti na granici koju je moguće kontrolirati uobičajenim mehanizmima Ministarstva gospodarstva i Ine. Ako cijena nafte drastično poraste, Vlada će upotrijebiti mjere koje su joj na raspolaganju. To znači da će se ili koristiti unutrašnje rezerve Ine ili će se pristupiti smanjivanju trošarina", rekao nam je Maček, dodavši kako će moguća korekcija gornje visine cijene benzina koja će se braniti ovisiti o kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu.
Motor inflacije
Mogući rast cijena nafte svakako bi utjecao na rast praktički svih cijena u Hrvatskoj, udarajući na standard ljudi, ali i na sve monetarne i fiskalne projekcije Vlade. Aktualno poskupljenje nafte na 69 dolara za barel vezano je uz sve veću mogućnost da će isporuke iz Irana, četvrtog najvećeg svjetskog proizvođača, biti poremećene zbog sukoba s međunarodnom zajednicom glede nuklearnog programa te zemlje, ali još više zbog spekulacija oko toga da će SAD napasti Iran, odnosno bombardirati postrojenja za obogaćivanje urana koja su počela raditi ovaj ponedjeljak.
Aktualno poskupljenje je 'aktualno' zadnjih godinu dana, posljednje 'poskupljenje' (ili korekcija cijena, ljepše zvuči ) je kontrolirano uglavnom plasiranjem vijesti iz Nigerije, a zadnjih dana obnavljanjem i 'konkretiziranjem' starih vijesti o pripremama za napad na Iran
Posnija ruska špina
Taman kad pomislite da gore ne može, londonski Financial Times je objavio kako će isporuke nafte iz Rusije tijekom iduće četiri godina biti manje nego što se očekivalo, te da će nastali "minus" morati nadoknaditi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC). Podsjetimo, Rusija je kao drugi najveći svjetski proizvođač nafte prijašnjih godina ostvarivala dvoznamenkasti rast isporuka, što je "amortiziralo" i drastično povećanje potražnje iz Kine.
A nisu ni Rusi blesavi, zašto bi oni namirivali dodatne potrebe svijeta za naftom ako im ne treba novaca (budući je cijena fino skocila za 50tak% u zadnjih par godina, imaju veći prihod uz manje ili isto prodanih barela), bolje da se smanje postojeće zalihe pa će im biti lakse diktirati uvjete sutra.
Loši faktori
Uz nesigurnosti na tržištu zbog situacije oko Irana, rast cijena nafte potiču i prognoze MMF-a o bržem gospodarskom rastu ove godine nego lani, te situacija u Nigeriji gdje je Royal Dutch Shell, zbog pobunjeničkih aktivnosti, prekinuo proizvodnju pola milijuna barela dnevno. Osim toga, u Venezueli, petom svjetskom izvozniku nafte, vode se rasprave o povećanju poreza međunarodnim naftnim kompanijama, što bi također povećalo cijene nafte.
Dakle, OPEC će namiriti preostale količine, fino...
Odakle će izvuci te dodatne količine kad rade na gotovo vršnom kapacitetu?
OPEC je i Iran i Irak i Venezuela i Nigerija...Tko će nadoknadit to? Saudijska Arabija?
Da neće možda iz Ghawara?
A i inače, zašto bi nadoknadili taj manjak, što nije bolje da cijena ode još gore?
p.s. Rast zaliha u SAD-u spustio cijene nafte:
Tjedno izvješće američke vlade pokazalo je rast zaliha sirove nafte u SAD-u za 3,2 milijuna barela, što je dvostruko više no što su analitičari očekivali. Cijene nafte ponovno su pale u četvrtak u odnosu na najvišu ovotjednu razinu od 70 dolara po barelu nakon što je tjedno izvješće američke vlade pokazalo rast zaliha sirove nafte u SAD-u na najvišu razinu u proteklih gotovo osam godina. Barel sirove nafte pojeftinio je na američkom tržištu 42 centa na 68,20 dolara nakon što je prethodnog dana već zabilježio pad od 36 centi. Na londonskom je tržištu barel pojeftinio 22 centa na 69,64 dolara. "Cijene naizmjence rastu i padaju, pri čemu ih solidne zalihe sirove nafte pritišću dok ih podižu geopolitičke bojazni", objasnio je Justin Smirk iz Westpaca. Tjedno izvješće američke vlade pokazalo je rast zaliha sirove nafte u SAD-u za 3,2 milijuna barela, što je dvostruko više no što su analitičari očekivali. Tako zalihe sirove naftne trenutno bilježe najvišu razinu u razdoblju od 1998. Kao što bio rekla stara 'meteorološka poslovica': Indijanci skupljaju drva, mogla bi bit hladna zima...