Isus Krist došao je na ovaj svijet kako sam kaže upravo zbog ovog časa. Koliko god bili veliki blagdani tijekom liturgijske godine, niti jedan ne nadmašuje Uskrs, Vazam ili još bolje - Pashu. Pasha jest blagdan u kojem se ispunja obećanje koje je Bog dao nakon pada čovjeka (usp. Post 3, 15), tj. da će doći Onaj koji će satrti glavu zmiji. Zaista, to obećanje čekala su stoljeća, najavljivali su ga pralikovi i proroci Starog zavjeta, a ispunjeno je u Isusu Kristu, u njegovoj muci, smrti i uskrsnuću. Stoga je liturgija Pashalnog trodnevlja zapravo jedan događaj koji se proteže kroz tri dana. Ukoliko pažljivo pratimo liturgiju, možemo primijetiti da nakon liturgije Velikog četvrtka nema završnog blagoslova. Ne postoji isto tako niti ulazni pozdrav, a ni blagoslov u liturgiji Velikog petka. I te činjenice ukazuju na jedinstvenost Svetog trodnevlja. Nije dakle moguće promatrati očima vjere Kristovu muku i smrt na križu bez svjetlosti uskrsnuća. Kršćani su stoga od samog početka Kristov križ, rasvijetljeni ovom svjetlošću, zvali - SLAVNI KRIŽ. Ono mjesto koje je u očima ovoga svijeta mjesto poraza, za Krista bilo je mjesto pobjede i - spasenja čovjeka. Smrću, Krist je ušao u carstvo smrti i uništio smrt. Rana predaja Crkve uči nas kako se radi o otajstvu koje je bilo sakriveno anđelima. Ovdje nalazimo odgovor na pitanje zašto za zemaljskog života Krist nije htio jasno reći svima tko je on. Radilo se o tajni. Da je đavao znao tko je zaista Isus, ne bi ulazio u spor sa njim na ovaj način. Ne bi dopustio da sam Mesija uđe u carstvo kojim on vlada, jer se ne bi mogao nadati pobjedi. Zato je Kristova božanska narav u punom sjaju zablistala tek o uskrsnuću. Onaj koji je čovjeka prevario na stablu spoznaje dobra i zla i uveo ga u smrt, bio je od Čovjeka prevaren na jednom drugom stablu - stablu života, na Slavnom križu Gospodina Isusa Krista.
Predaja koja se naslanja na hebrejski targum Neophyti spominje četiri noći prevažne za povijest spasenja. Prva je noć ona u kojoj je Bog stvorio sve što postoji, počevši od svjetlosti koja je raspršila tamu. Ovo je veličanstvena noć u kojoj je Bog stvorio sve, a na kraju čovjeka, ne iz potrebe (jer tada ne bi bio Bog), već iz čiste ljubavi. Druga noć je noć vjere, noć u kojoj Abraham vezuje Izaka. Sve što je ikada želio, a nije mogao imati, Bog je Abrahamu dao u Izaku. I u ovoj noći, Bog poziva Abrahama da žrtvuje svoga sina. Ljudski gledano, potpuno besmislen zahtjev. Pa ipak, Abraham ne odbija. Abraham vjeruje preko svake nade da je Bog moćan podići njegovog sina iz mrtvih. To je vjera Abrahamova - Bog je jači od smrti. Ovdje nalazimo već vjeru uskrsnuće. Zatim dolazi treća noć. U njoj Izrael stoji u situaciji sigurne smrti. Izrael izlazi iz ropstva, ali dolazi pred nepremostivu prepreku - more. Za leđima mu je snažna vojska. Ali Bog intervenira i otvara more. Gdje je u očima njihovih neprijatelja bila smrt, ovdje Bog za Izraela otvara put života. A gdje se neprijateljima Naroda činilo da će biti mjesto pobjede, ondje je bilo mjesto njihova poraza. I u ovoj noći Bog usred smrti daje život.
I konačno, četvrta noć, noć Mesije, noć u kojoj je Krist uskrsnuo. Kao što rekoh prije, ono što su sve ove noći iščekivale ispunja se konačno u Kristu, koji pobjeđuje smrt. Oni koji su povjerovali u Krista bdiju ove noći, ne zato da bi se sjetili kako je Krist jednom uskrsnuo, već zato što ova noć dolazi k nama, ona dolazi sa svom svojom silinom. Gospodnja se desnica nije osušila. I danas svaki čovjek iskušava smrt, tj. ono što ga uništava, ono što ga čini nesretnim, što mu onemogućuje da bude u jedinstvu sa Bogom i sa bližnjima. Ali dolazi Pasha, dolazi noć u kojoj Bog oslobađa robove, u kojoj pobjeđuje našu smrt. Pasha nije jedna predstava. Još manje je ona tek spomen davnog događaja. Pasha je, kako veli Pashalni hvalospjev, noć koja nas oslobađa od bijede grijeha i opačina svijeta, a vraća milosti i pridružuje svetima. Ako je tko rob grijeha, ako se tko nalazi u smrti, neka dođe i slavi ovu Pashu sa nama, jer ove noći Bog sigurno prolazi i onima koji vape i bdiju, on posred smrti daje ŽIVOT!
Post je objavljen 13.04.2006. u 11:55 sati.