Pregled posta

DIMMU BORGIR

Dimmu Borgir je melodični black metal band iz Norveške. Shagrath, Silenoz i Tjodalv uputili su se u bend 1993. Malo kasnije Brynjard Tristan se pridružio da svira bas, a Stian Aarstad se pridružio da obavi poslove na klavijaturama. Dimmu Borgir je rođen.Za one koji neznaju to vam je grupa koja ima uspjeh kao Emperor ili Cradle of Filth. Mogli bismo s pravom reći da su Dimmu Borgir najbolji black metalci (ali nećemo). Uznemiravajuće klavijaturske meldije, agresivne gitare, uništavajući zvukovi bubnjeva, promukli i grubi glasovi karakterišu njihovu muziku. Oni su slušali heavy i black metal iz 80-ih. Čak su ih inspirirali kompozitori kao što je Wagner. Dimmu Borgir su počeli karijeru kad su izdali EP Inn I Evighetens Morke za Necromantic Gallery Records 1994. Svi primjerci su se prodali za nekoliko sedmica, označivši start uspješne i originalne grupe. Dimmu Borgir je postojao u black metalu vrlo kratko i nije trebao da zasluži slavu prije svog punog albuma For All Tid. Spori, mračni i atmosferični album koji je snimljen za No Colour Records. 1996. izdali su jedan od najvažnijih albuma u istoriji black metala - Stormblast ovaj put za izdavačku kuću Cacophonus Records. Za taj album možemo reći da ih je svrstao u melodične black bendove. Napravili su korak naprijed, napravili su poseban zvuk po kom je Dimmu Borgir i danas poznat. Zrelo napisani tekstovi, sa dobrim varijacijama tempa, s uzorima klasičnih pjesama učinili su njihov zvuk jednim od najboljih black metal zvukova. Stormblast je napravio pomak u brzini, ali je još uvijek održavao melodiju i atmosferu. Na prva dva albuma tekstovi su bili na norveškom, ali nakon izdanja Stormblasta promijenili su tekstove na engleski. Glavni razlog je bio taj što publika nije razumjela tekstove, a Dimmu Borgir je htio da proširi svoju poruku dalje od Norveške.Sljedeći album je bio minidisk Devil's Path za Hot Records i izašao je 1996. Shagrath je radio u Hot Records pa je bio odgovoran za promociju i sklapanje ugovora sa bendovima. Devil's Path je mini-album sa 4 pjesme, a uključuje i jednu zakon stvar - Devil's Path, pa tako da ga vrijedi kupiti ako želite imati cijelu kolekciju Dimmu Borgira. Na EP, Nagash koji je u to vrijeme svirao u grupama Troll i the Kovenant pozvan je da zamijeni Tristana na basu. Stian Aarstad nije svirao na ovom albumu zato što je morao obaviti poslove u vojsci. 1997. Dimmu Borgir je izdao svoje remek-djelo Enthrone Darkness Triumphant - moćan i potresan album. Jedno od najboljih izdanja black metala u toj deceniji. Taj album je napravio pomak na novu veću diskografsku kuću i na rasprodanih 150.000 primjeraka. Prema ovim novostima, mnogi su govorili da se Dimmu Borgir rasprodao, ali te tvrdnje nisu bile tačne. Činjenica je da su sa ovim albumom napravili black metal mnogo dostupnijim i sa njihovim melodičnim, ali još uvijek agresivnim stilom, postali su jedan od najboljih bendova u black metalu. To je bilo veliko dostignuće, ali radili su veoma naporno, posvećen i uporan bend, koji je zaslužio svoj status. Bend je potpisao ugovor sa Nuclear Blastom, nakon što njihova stara diskografska kuća nije mogla reklamirati njihov novi album. Ako vas zanima zašto tekst pjesme Tormentor of Christian Souls nije ukljućen u knjižicu, onda je jedini odgovor taj da Nuclear Blast nije htio biti odgovoran za njega. Nakon što su snimili Enthrone Darkness Triumphant, Dimmu Borgir je platio Astennu da svira gitaru na koncertima, kako bi se Shagrath mogao potpuno koncentrisatii na svoje vokale i na nastup. Astennu je zamijenio Jens Pettera koji je bio član grupe kratko vrijeme između Stormblasta i Enthronea… Astennu je zapravo iz Australije, a došao je u Norvešku da snimi svoj solo project Carpe Tenebrum.. Onda je kasnije svirao u the Kovenant, a malo kasnije se pridružio Dimmu Borgiru. Nakon Enthorne… turneje, Dimmu Borgir je otišao na jednu mini turneju u kojoj je Tjoldav otišao iz benda na nekoliko mjeseci da bi bio sa svojm ženom i novorođenim djetetom. Njegova zamijena je bio Aggressor, koji je bio privremeni bubnjar, a sada svira u bendu Aura Noir. Na Enthrone… turneji, Stian Aarstad nije dolazio na neke nastupe pa je otpušten iz benda. Stian Aarstad svira sada u norveškom sastavu Enthral. Njegova zamijena je bila Kimberley Goss, koja je prije svira sa grupama Therion, Ancient i sada Sinergy. Ali nakon izvrsnog sadržaja, Kimberely je morala napustiti Dimmu Borgir jer je bila samo privremeni član. Njena zamjena je bio Mustis, mladi klavijaturista iz Norveške i poznanik Shagratha još od rane 1998. Svoj prvi nastup sa Dimmu Borgirom je imao na Dynamo Open Air Festivalu 1998.
Mustis nije svirao u nekom bendu prije, ali doneo je novi element u Dimmu Borgir, pa se tako novi zvuk može čuti na albumu Spiritual Black Dimensions, na kojem je Mustis imao velik uticaj, s obzirom da je 60% pjesama napravljeno prvo na klavijaturama. Vrlo lijepo iznenađenje je bilo ponovo izdanje njohovog debi albuma For All Tid za Nuclear Blast 1998. Ovo izdanje ima dvije dodatne pjesme s njihovog EP Inn I Evighetens Morke.Iste godine bend je izdao minidisk Godless Savage Garden, koji je također za Nuclear blast. Album sadrži dvije nove pjesme, dvije stare pjesme, jednu obradu i tri stvari uživo. Ovaj album se pokazao kao neki privremeni nosač zvuka, dok su fanovi čekali novi album, Spiritual Black Dimensions. Taj minidisk je bio toliko dobar da je nominiran za norveški grammy u kategoriji za najbolji metal album. Bio je u kategoriji zajedno sa albumima grupa the Kovenant i Mundanus Imperium. Cijeli show je bio prenošen na norveškoj televiziji, a Dimmu Borgir je svirao uživo pjesmu Grotesquery Concealed. Taj nastup je bio jedini vrijedno gledani nastup. Dimmu Borgir nije dobio nagradu, ali the Kovenant jeste, za album Nexus Polaris. Snimanje albuma Spiritual Black Dimensions je bilo u nepoznatom Abyss studio sa Peter Tagtrenom. Dimmu Borgir je dobio kvalitetan zvuk i složeno slojevit album. Phantaamagoria je ime prve pjesme koja je izvedena uživo s tog albuma Dynamo festivalu 1998. Još jedna pjesma s tog albuma bila je na kompilaciji Beauty in Darkness vol. 3, za Nuclear Blast, a zove se the Insight and the Catharsis, a služila je kao omamljivač dok ne izađe pravi album. Album je izašao 01. marta 1999. za Nuclear Blast i potvrdio da su Dimmu Borgir zaslužili mjesto na crnom prijestolju. Prije nego što je album izašao, mnogi su bili znatiželjni koji će pravac sada bend svirati. Ovaj album je bio najkomplikovaniji do tada za odsvirati. Kada je album bio gotov, Nagash je odlučio da će izaći iz benda kao bi se mogao potpuno posvetiti the Kovenantu. Njega je privremeno zamijenio Vortex, a poslije turneje je postao stalni član. Mjesec dana nakon izlaska albuma, Dimmu Borgir je napravio zajednički album sa grupom Old Man's Child, a album se zvao Sons of Satan Gather for Attack. Takođe u istom mjesecu Astennu je izdao svoj projekt Carpe Tenebrum, a nazvan je Mirrored Hate Painting. Taj album je uključivao vokale Nagasha, a zvuk je bio sličan Dimmu Borgiru, samo što je bio brži. Oba albuma su izdana za Hammerhart Records. Još u početku turneje Tjoldav je odlučio da napusti bend zbog muzičkih i osobnih razlika. Morao je da brine za obitelj pa nije mogao da ide na koncerte. Njegova zamjena je bio Nick Barker, poznati bubnjar grupe Cradle of Filth. Nick je završio svoje poslove sa Borknagar na njihovoj sjevernoameričkoj turneji Kings of Terror. Nick je izdao album sa grupom Lockup, a nazvan je Pleasure Paves Sewers. Album je također sniman u Abyss studio, a izdan je 22. novembra 1999. Dimmu Borgir je počeo snimanje novog albuma u martu 2000. u Abyss studio i s producerom Peter Tagtrenom. Album je trebao biti gotov za mjesec dana, ali nije zato što su trebali više vremena da usavrše pjesme. Sljedeće promjene u postavi desile su se kada je bend morao otpustiti gitarista Astenna zbog osobnih razloga. Njegova zamijena bio je Galder koji je svirao za Old Man's Child. Sada su Dimmu Borgir ušli u švedski studio Fredman i počeli snimanje svog najcjenjenijeg albuma Puritanical Euphoric Misanthropia. Još jednom bend je napravio žestoko remek djelo sa zlim pjesmama. Po tekstovima ovaj album se pokazao kao najjači. Kao bonus grupa je snimila neke pjesme sa Gotenburgškim orkestrom. U martu 2001. bend je krenuo na još jednu svjetsku turneju da predstavi svoj najnoviji rad. 2002. izlazi njihov prvi live album Alive in Torment koji sadrži najbolje pjesme izvedene uživo. Nedugo nakon njega izlazi i prvi DVD World Misanthropy koji je slika zadnje turneje.

INTERVJU SA UREDNICIMA ZIDA:

Pa, kako vam to polazi za rukom? Ha ha...

Ha ha! U osnovi, naš cilj je uvijek da isprobamo nove stvari i eksperimentiramo sa puno novih detalja. Ove smo pjesme po prvi puta radili u pre-produkcijskom studiju kod kuće, tako da smo imali dosta vremena za rad na svakoj pjesmi, mogli smo ih mijenjati da budu što savršenije. U osnovi, četvero ljudi u bendu ima mnogo različitih ideja i mi kombiniramo sve te različite ideje u svakoj pojedinoj pjesmi, čime one postaju nešto više... Na neki način, to čini pjesme zaista posebnima, da se tako izrazim, jer kombiniramo različite stilove i to u mnogočemu doprinosi da album bude bolji...

Gdje pronalazite inspiraciju za sve te nove elemente? Jer, slušala sam novi album, i u nekim djelovima me gotovo podsjeća na filmski soundtrack ili tako nešto...

Da, apsolutno, i to je bio naš cilj, stremiti prema teškim i novim stvarima, a ovaj put imali smo priliku i raditi sa puno većim orkestrom. Imali smo četredeset i sedam ljudi u orkestru, više vremena i veći budžet, što nam je omogućilo da ostvarimo zamisli, a ovaj album je rezultat toga.

Što, u stvari, znači naslov "Death Cult Armageddon"?

Pa, u osnovi, vidimo kojim pravcem je krenuo svijet danas. To će završiti u velikom Armageddonu, a naslov je poprilično vezan i uz zvuk naše muzike, koja je vrlo apokaliptična, gruba i puna mržnje, tako da je naslov odgovarajući. Povezan je, također, sa dušom stihova na albumu, a oni su vrlo mizantropski i vrlo antireligijski. U temelju, naslov odgovara smjeru kojim se kreće muzika i većina stihova.

Koje su teme stihova?

Ah, uglavnom se radi o uobičajenim black metal sastojcima što je i normalno za ovakvu muziku. Mnogo toga je o mržnji, uglavnom mržnji prema kršćanstvu, ali i religiji i ljudima općenito. U osnovi, stihovi pokrivaju sve teme.

Obradili ste i pjesmu "Satan My Master" od Bathoryija...

Yeah.

Zašto baš Bathory?

Oh, uglavnom zato što i mi sami jako volimo old school black metal, većina nas u bendu se stvarno pali na te stvari. Ta je pjesma dobar izbor jer smo već ranije obradili dosta heavy metal bendova, a sada smo odali počast i jednom od najvećih black metal bendova svih vremana, Bathoryiju.

Prošli ste puta obradili Twisted Sister... Pa, kako birate koju ćete pjesmu obraditi? Je li to samo zbog naslova koja odgovaraju vašem imidžu, ili su to baš vaše najdraže stvari?

Još uvijek jako volimo stari heavy metal. Znaš već, slušamo tu muziku još otkako smo bili jako mladi dečki i uvijek smo bili fanovi bendova kao što su Accept, Twisted Sister i Wolfsbane, Kiss i sve to... Mötley Crüe... Iz tog smo razloga snimili nekoliko obrada starih heavy metal bendova.

Kako gledaš na dosadašnji glazbeni razvoj Dimmu Borgira?

Za nas kao bend je vrlo važno da se nastavimo razvijati u novim pravcima i da pronađemo nove elemente sa kojima možemo raditi, kako ne bismo postali dosadni. Ako usporediš međusobno sve naše albume, ako ih poslušaš jednog po jednog... svaki je vrlo različit, znaš, svaki puta želimo napraviti nešto drugačije. Dakle, u osnovi, važno je napredovati u odnosu na prethodne albume.

Što bi ti želio posebno izdvojiti vezano uz vaš novi album?

Uglavnom, istakao bih da smo koristili vrlo velik orkestar, produkcija zvuka je mnogo, mnogo bolja u usporedbi sa prošlim albumom i više odgovara našem stilu muzike. Album je vrlo atmosferičan, vrlo mračan, vrlo zao, ali istovremeno i vrlo catchy i groovy. Tako da će ovaj album stvarno biti vrijedan pažnje kada izađe, 8. rujna ove godine.

Kroz povijest Dimmu Borgira, često ste mijenjali postavu. Je li ovaj put postava ista kao na prošlom albumu?

Da, imamo istu postavu kao i na prošlom albumu, tako da nam je ovo drugi put da snimamo u istoj postavi, jer i prva dva albuma snimili smo bez promijena članova. To je, naravno, jako dobro za nas, lakše nam je raditi jer se poznajemo mnogo bolje, znamo kako komunicirati i, u osnovi, svi se dobro slažemo, pa je ova postava prilično čvrsta.

Slažeš li se sa definicijom Dimmu Borgira kao melodic black metal benda?

Yeah, ne znam da li bih baš rekao direktno da smo melodični... Ne znam, bit muzike je u stvaranju atmosfere, pa i depresivnog ozračja... Tako da smo mi druga generacija black metal bendova i razvijamo se u novim pravcima. Ponekad smo i melodični, da.

Po mom mišljenju, jedna od vaših jačih strana je što uspijevate stvoriti dobro izbalansirane kontraste između melodičnih klavijatura i agresivnih gitara. Kako pristupate pisanju pjesama?

U osnovi, imamo klavijaturista koji piše određene djelove muzike, a on je više inspiriran klasičnim elementima. Grublji, black i death djelovi potječu od Silenoza i Galdera. A ja... ja mogu napraviti vrlo atmosferične stvari, ali mogu pisati i u primitivnom black metal stilu gitarističkih pjesama. Dakle, sve se svodi na to da sjednemo i pokušamo iskombinirati različite stilove. Iz toiga proizlazi nešto jedinstveno, i za nas je uvijek bilo važno da, kao bend, budemo u stanju raditi sa različitim elementima, jer je puno interesantnije kombinirati old school muziku sa novim utjecajima.

Koliko su za vas važni utjecaji iz klasične glazbe? Slušaš li ti klasiku?

Ah, ne baš, slušam filmsku muziku kao što je "Independence Day", Jerry Goldsmith, i... ima puno filmske muzike koju, u osnovi, slušam samo dok gledam neki cool film, ha ha ha, ali uglavnom slušam metal ili nešto drugačije.

Sjećaš li se vremena kada ste pisali "Inn I Evighetens Morke" (Into The Eternity of Darkness)? Kako bi opisao tu, ranu inkarnaciju Dimmu Borgira?

Yeah, sjećam se... "Inn I Evighetens Morke" je, u biti, prva pjesma koju smo napravili zajedno. Bilo je to vrlo interesantno vrijeme, kad pomislim kako smo onda razvijali naše pjesme... Nismo baš mnogo radili zajedno prije toga, pa je bilo uzbudljivo, a ja još uvijek mislim da ta pjesma ima pomalo čudnu, cool mračnu atmosferu, ali naravno nije reprezentativna za ono što radimo danas. Postali smo puno profesionalniji i bolje sviramo svoje instrumente, ali bio je to stvarno cool period.

Prva dva albuma snimili ste na norveškom jeziku... Pa, je li za vas lakše pisati na materinjem jeziku, kao što ste u početku radili?

Oh da, mislim, na prva dva albuma pisali smo stihove na norveškom, jer nismo imali nikakvih ambicija da postanemo velik bend, pa je norveški jezik tada bio dobar izbor. Međutim, što profesionalniji bend postaje, to više ljudi zaslužuje čuti o čemu pišemo, naravno. Yeah, ali još uvijek imamo ponešto norveških stihova na novom albumu. Cool je kombinirati te stvari. Ne znam je li nam lakše na materinjiem jeziku, ali je izravnije, srževitije. Mislim da stariji fanovi to jako vole iako ne razumiju baš sve.

Smatraš li da vaši stihovi trpe zbog toga što morate pisati na engleskom?

Ne, ne baš.

Sveukupno gledajući, koliko su vam stihovi važni?

Mi, naravno, u stihove unosimo svoja gledišta, a u black metalu omjer je 50:50 - dakle, pedeset posto važnosti na stihovima, a pedeset na muzici. U osnovi, obje stvari su vrlo važne. Mislim, imamo neku poruku. Moraš uroniti u svijet Dimmu Borgira, ali možeš i uživati i samo slušajući muziku. Ali, ako želiš otkriti nešto više, morala bi čitati stihove i u njima otkriti naša gledišta.

Imate prilično agresivan stav spram kršćanstva. Zašto?

Pa, u osnovi, kršćanstvo je bilo silom nametnuto Norveškoj još u doba Vikinga, tako da imamo dobar razlog da ih mrzimo. Kada bi kršćani otvorili oči, vidjeli bi što se događalo u prošlosti - željeli su tada smrt svima koji nisu dijelili njihovo vjerovanje, tako da je kršćanstvo nametnuto našoj religiji, iako ne odgovara našoj zemlji, pa imamo vrlo dobar razlog biti protiv njega. Vrijedi se boriti protiv kršćanstva i zato mi svoja gledišta prenosimo kroz stihove.

Kada ste potpisali za Nuclear Blast, prodanost vaših albuma je porasla i dosegla sjajne brojke. Koliko je u tome važna uloga Nuclear Blasta?

Vrlo, vrlo važna. Mislim, ako radiš kao profesionalan bend, vrlo je važno da imaš dobru diskografsku kuću koja te podržava, naporno radi i pruža ti jaku promociju. To je vrlo važno. Mi smo sretni, čini se da sve ide kako treba, i to je važno.

Što misliš o odluci Cradle Of Filtha da potpišu za Sony Music? Bi li ti postupio kao oni, s obzirom da mnogi ljudi strahuju da su Cradle Of Filth postali mašina za stvaranje novca, sa moćnom diskografskom kućom iza sebe?

Ako oni žele potpisati za Sony, ja nemam ništa protiv. Za nas nema razloga da mijenjamo diskografsku kuću, jer smo sretni sa stvarima kakve su sada. Zašto bismo mijenjali nešto što je već savršeno? Nemamo razloga za to, ali ako drugi ljudi žele potpisati za veliku kuću, ja nemam ništa protiv toga. Mislim, mi ćemo ostati uz Nuclear Blast jer smo vrlo sretni ovdje.

Možeš li mi reći nešto više o vašoj poznatoj suradnji sa Peterom Tägtgrenom?

Što da kažem? Mislim, poznajem ga jako dobro. On je stvarno cool momak, i sa njim sam radio na tri albuma. On mi je dobar prijatelj i Hypocrisy će nam se pridružiti na Američkoj i Europskoj turneji, to će biti zabavno.

Objavili ste i "split CD" sa Old Man's Child. Kako je do toga došlo?

To nije bila naša odluka. Za to je odgovoran Hammerfall, hoću reći Hammerheart Records, ha ha...

Ha ha!

Ha ha, Hot Records je prodao prava na ta dva mini albuma Hammerheart Recordsu i oni su ih objavili bez našeg dopuštenja. Tako da mi nemamo nikakve veze sa time.

Kakvu muziku slušaš kada si sam kod kuće?

Različite vrste muzike, pa i ne-metal stvari kao što su Devil Doll, Tangerine Dream, U2, blues, Johnny Winter, Johnny Cash. Naravno, slušam i old school, pa black metal, a i stare heavy bendove kao što su Kiss, W.A.S.P., Judas Priest i takve stvari.

Koji je tvoj životni motto?

U osnovi ga i nemam... Jednostavno, uvijek radim sve što želim, to mi je vrlo važno. Do What Thou Wilt Shall Be the Whole of the Law i, naravno, snosim posljedice svojih postupaka. To je moja ideologija, da se tako izrazim.

Koji je konačni cilj Dimmu Borgira?

U osnovi, da postanemo veći kao bend, profesionalniji, da prodamo više albuma i postanemo veći, da dostignemo viši nivo i da naša muzika dosegne više ljudi.

A slava i bogatstvo?

Pa, to u biti nema veze, želim samo da bend postane velik jer mislim da zaslužuje puno pažnje, a imamo mnogo toga za ponuditi fanovima, a naša je baza fanova velika.

Tvoja poruka fanovima u Hrvatskoj?

Poslušajte naš novi album, koji izlazi 8. rujna, kao i spot koji će se pojaviti istog datuma, pa upalite svoju lokalnu TV postaju, i vidimo se na turneji.

Post je objavljen 12.04.2006. u 12:21 sati.