Pregled posta

Nema više! Nema više naše nastave!!!

Weeeeeeeee!!!! Nema nastave!!! Nema, nema!!! Napokon!!!

Uglavnom. Danas ne bijaše ništa posebno osim šta pisah matematiku i izgleda da ču dobit još jednu peticu! Pretvaram se u štrebera!!!

Info dana: humanitarac u Uljaniku. Nemam više informacija.

Evo nešto šta bi svi vi trebali znati o Sloveniji, a niste znali niti da postoji...

MORE
Prema nekim novijim istraživanjima, Slovenija navodno ima more. Očevici tvrde da su ga vidjeli oko Pirana i Kopra, a prema njihovim svjedočanstvima uPiranskoj je luci zabranjeno sidrenje brodova dužih od 5 metara jer zalaze u međunarodne vode. U sklopu koparskog hotela "Triglav" u tijeku je također i izgradnja suvremenog bazena s morskom vodom, čime će površina slovenskog teritorijalnog mora biti povećana za 42 posto. Slanost mu je nešto manje od 38 promila čime slovensko more spada u neslanije šale ovog dijela Sredozemlja.

NAVODNOOSLOBODILAČKI RAT
Rat za nezavisnost Slovenije (1991.-1991.) jedan je od najkrvavijih, najdužih i najiscrpljujućih ratova u povijesti čovječanstva. Od rata - u kojemu je ovu državu napalo nekoliko desetaka povampirenih regruta JNA sa 14 oklopnih transportera i koji je, s kraćim prekidima, trajao punih 7 dana - razrušena, spaljena i izmrcvarena Slovenija oporavila se u nepune tri godine, razvivši se u vodeću gospodarsku i vojnu silu Piranskog zaljeva.

PRIRODNE OSOBINE
Republika Slovenija se nalazi na neatraktivnoj parceli u podnožju Alpa prostire se na jedva 20 000 km^2 (usporedbe radi, tolika su u Hrvatskoj samo okupirana područja, op.a.). Na karti Europe Slovenija se nalazi između Italije, Austrije, Madžarske i Hrvatske, ali se ne može vidjeti prostim okom (za lijepa vremena, Slovenija se može vidjeti tek na karti Republike Slovenije). Najviši planinski vrh je Triglav, visok 2863 (u Hrvatskoj toliko nema ni najniži vrh, op.a.), dok je najtuplji vrh državni. Klima je srednjeeuropska, u sjeverozapadnom dijelu alpska, a u posljednje vrijeme i antihrvatska. Takva klima pogoduje uzgoju voća u Makedoniji.

STRUKTURA STANOVNIŠTVA
U Sloveniji živi oko 1 500 000 ljudi (usporedbe radi, toliko ih stane na zagrebački hipodrom), od čega ih je 16 posto škrtih i sebičnih, 14 posto uobraženih i umišljenih, 13 posto alternativnih, 6 posto debelih, 51 posto ženskih i 0.002 posto nevinih. Iako službeni slovenski izvori tvrde da van matične zemlje živi oko 150 tisuća Slovenaca, koji su otišli u
emigraciju za vrijeme komunističkog režima, pravi je razlog taj što u ovu zapadno-balkansku državicu nisu svi mogli stati.


DRŽAVNO UREĐENJE
Slovenska država uređena je dosta ukusno i funkcionalno, obzirom na prilično skučen prostor. Lijevo od ulaza nalazi se prostrano Cerkniško polje i neobično namještena Postojinska jama. Pravo kroz sredinu države vodi rijeka Sava, uz koju se prolazi pored najvećeg slovenskog naselja Ljubljane i dolazi do pomalo nametljivih Julijskih Alpa s nekoliko simpatičnih jezerčića u podnožju. Desno od ulaza, pak, nalaze se nepretenciozni vinorodni brežuljci i decentno uređene poljoprivredne površine. Država ima i nekoliko sporednih ulaza, a na jugozapadu i prozor s kojega za lijepa vremena puca čeznutljiv pogled na more.

PODRIJETLO
Slovenci su, u stvari, alpski Hrvati, a o njihovu hrvatskom podrijetlu govori i nedavno istraživanje provedeno među štedišama "Ljubljanske banke". Prema nekim uglednim antropolozima, Slovenci su nastali tako što je Edvard Kardelj Hrvatima jebo mater, nakon čega je jedan dio Hrvata krenuo osnovnim pravcem razvoja socijalističkog samoupravljanja prema zapadu. Uvjereni da su otkrili novu socijalističku republiku, naselili su se i postepene potpuno potisnuli autohtono stanovništvo koje je, kako kaže predaja, bilo toliko škrto da su Hrvati tu zemlju nazvali "Slovenija".

ŠPORT
Od športova u Sloveniji najpopularnije je plivanje. Kako slovensko more, međutim, nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju u moru, nego na snijegu. Pošto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po njemu hodaju, a obzirom na činjenicu da po njemu ne mogu hodati, oni se po njemu kreću na naročitim drvenim letvama. Kako je, međutim, na tim letvama po snijegu nezgodno hodati, oni se njima spuštaju po planinskim padinama. Plivanje se u Sloveniji zove još i smučanje ili skijanje. Od ostalih športova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi jer trkači na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu.

Evo, nadam se da ste se malo nasmijali, bar ja jesam. Ajde se vidiamo! POZDRAF!!

Post je objavljen 12.04.2006. u 12:02 sati.