BIOMI na KOPNU:
TUNDRA – zaleđena ravnica koja ukružuje vrh sjeverne hemisfere. Karakteriziraju je mahovine. Nalazi se na velikim nadmorskim visinama; niske temperature, malo oborina, kratka vegetacijska sezona. BILJKE: patuljasti grmovi, mahovine. ŽIVOTINJA: biljojedi sob i los, arktički zec, predatori vuk, lisica i bijeli medvjed.
TRAVNJACI :
-travnjaci umjerenog pojasa: stepa u Europi, prerija u S.Americi i pampa u J. Americi. BILJKE: trave, mahunarke, glavočike. ŽIVOTINJA: američki bizon u preriji, europski bizon, europski divlji konj u Europi; posebne ptice: emu u Australiji, nandu u pampama i noj u Africi.
-tropski travnjaci, odn. savane. BILJKE: trave, drvenaste biljke kratkog vijeka. ŽIVOTINJA: slon, zebra, žirafa, antilope.
MEDITERANSKA VEGETACIJA – grmolika vegetacija koja se nalazi u 5 mijesta koja leže od 32 do 40 stupnjeva S i J od ekvatora: Kalifornija, središnji Čile, SI i SZ Australija, vrh Afrike i Sredozemlje. BILJKE: grmovi borovnice, planike i štipavca, makija (zimzelena šikara) nastala degradacijiom šuma (hrast crnika, maslina, rogač), garig (kamenjar s niskim grmovima). ŽIVOTINJE: kos, juričica, grmuša pjenica.
PUSTINJE – nastale djelovanjem kretanja zračnih masa i reljefa (1. slučaj: kod visokih planinskih lanaca koji sprečavaju prodor kišnih oblaka; 2. slučaj: pustinje u kontinentu (Gobi) do kojih se vlažni zrak s mora osuši). Karakteristike: niska količina vlage, velika temperaturna kolebanja (danju +40 C, noću oko 0 C), kiša u obliku pljuskova. BILJKE: jednogodišnje zeljaste biljke (pojavljuju se samo u vrijeme veće vlažnosti), višegodišnje kserofitske biljke (grmolik i trnovit habitus, reducirani listovi, korjenje duboko usađeno), sukulenti (akumuliraju veće količine vode, imaju plitak korjen). ŽIVOTINJE: gušteri, zmije, ptice, sisavci.
* Atakama (Čile) je najsuše područje na zemlji. Kiša pada nekoliko puta u stoljeću (godišnja količina oborina je 3 mm), što uzrokuje termalnu inverziju: hladna morska voda (djelovanje hladne Humboltove struje) oslobađa hladan zrak, koji potiskuje topli visoko u atmosferu. *Humboltov pingvin.
TAJGA – najveća vegetacija, pojas šuma četinjača na sjevernoj hemisferi (Škotska, Skandinavija, Sibir). Karakteristike: hladna kontinentalna klima (duge, sniježne i suhe zime, hladna, kratka i vlažna ljeta). BILJKE: obična smreka, bijeli bor i breza u Europi, sibirska smreka, sibirski bor i ariš u Sibiru. ŽIVOTINJE: vjeverica, voluharica, tekunica, ptice djetlići, bjelokrili krstokljun, kreja, lješetarke; biljojedi los i sob, altajski i mošusni jelen, mrki medvjed, ris, sove ušara, sjeverna i velika soba, ćug batoglavac.
ŠUME UMJERENOG POJASA
-vazdazelene šume četinjača – smreka (Karpati, Alpe, Stijenjak), tlo podzol: debeli sloj iglica i češera koji prekriva raspadnuti humus. ŽIVOTINJE: grinje, kukci, ptice: sjenica, krstokljuni i rujnica.
-listopadne šume – BILJKE: bukva (srednje vlažna staništa, viša mjesta), hrast kitnjak, cer (suha tla), hrast lužnjak, topola, vrba (povremeno plavljena područja). ŽIVOTINJE: šumski miš, riđa voluharica, divlji kunić, jazavac, jež, slavuj, sjenica, djetlić, jelen, divlja svinja, kuna zlatica, divlja mačka, vjeverica, puh.
ŠUME TROPSKOG POJASA – prostiru se na ekvatorijalnom području, vlažna i topla klima, obilje padalina, velika bioraznolikosti i vertikalna slojevitost (5 slojeva). (Amazona najveća!). Monsunska šuma – indomalajski poluotok; kiše dolaze s monsunom, biljke listaju 1 mjesec prije dolaska monsuna.
Post je objavljen 08.04.2006. u 10:38 sati.