Marketing
Legende žive vječno
Danas je 12. godišnjica smrti legendarnog Kurta
pa smo njemu posvetile ovaj post...
Kurt Donald Cobain bio je sretno, inteligentno i kreativno dijete koje je raslo u brižnoj aberdeenskoj obitelji,
okruženo brojnom rodbinom, nježno i razmaženo kao što većina djece u tim godinama i jest.
Crtanje i nabijanje po bubnjevima s likom Mickeyja Mousea bili su mu omiljena zabava.
Djetinjstvo je za Kurta završilo poprilično rano:
u devetoj godini njegova života razvod njegovih roditelja najavit će početak traumatičnog razdoblja
obilježenog podvojenim osjećajima prema majci i ocu,
koji će rezultirati potpunom promjenom Kurtove osobnosti:
iz mirnog i povučenog dječaka pretvara se u Kurdta,
buntovnika koji zlostavlja slabije od sebe,
odbija ići u školu i uzima Ritalin jer pati od
ADHD-a - poremećaja hiperaktivnosti zbog manjka pažnje.
Nepostojanje stabilne obiteljske zajednice stvorit će bazu Cobainovih trauma
i nesigurnosti koje će ga pratiti ostatak života,
a stres koji je proživljavao zbog razvoda roditelja aktivirat će bolest želudca koja će kasnije rezultirati,
kako je on sam tvrdio, ovisnošću heroinom.
U šesnaestoj godini Kurt odlazi u Seattle na svoj prvi koncert:
bio je to koncert grupe Quarterfish, iako je Kurt kasnije tvrdio da je prvi koncert na kojem je bio koncert Black Flag.
Tu laž, kao i mnoge druge koje je Cobain lansirao u intervjuima,
autor pristojno naziva 'emocionalnom istinom' iako je riječ o 'uradcima' dostojnim jednog patološkog lažljivca.
Nekoliko mjeseci kasnije u njegovom se životu pojavljuju Melvins,
a on postaje jedan od 'Priljepaka',
pogrdno nazvane skupine fanova spomenute grupe.
U tom razdoblju Kurt će doživjeti i svoje prvo seksualno iskustvo i to s retardiranom djevojkom.
U sedamnaestoj godini postaje beskućnik i tada nastaje mit o njegovom životu ispod mosta u ulici Young Street,
koji je također jedna od njegovih 'emocionalnih istina'.
'84. Kurt upoznaje Krista Novoselica, a kao što je svima poznato,
njih će dvojica postati okosnica jednog od najznačajnijih glazbenih fenomena dvadesetog stoljeća:
Nirvana je bila Cobainov projekt, Novoselic i kasnije Grohl,
bili su pijuni na Cobainovoj šahovskoj ploči ludila, ovisnosti,
samodestrukcije, laži, frustracije, pomaknute ljubavi i bijesa
[em]Volim punk rock. Volim cure s čudnim očima. Volim droge (ali moje tijelo i um ne dopuštaju mi da ih uzimam).
Volim strast. Volim odigrati pogrešnu kartu. Volim vinil. Volim se osjećati krivim zato što sam bijeli američki muškarac.
Volim spavati. Volim izazivati male pse koji glasno laju u parkiranim autima.
Volim učiniti da se ljudi osjećaju sretnima i nadmoćnima zbog svog reagiranja na moj izgled.
Volim imati jaka mišljenja koja ne potkrepljuje ništa osim moje iskonske iskrenosti. Volim iskrenost.
Nemam dovoljno iskrenosti. Volim se žaliti i ne činiti ništa da napravim stvari boljima.
Volim optuživati generaciju mojih roditelja za to što su došli tako blizu društvene promjene,
a onda odustali nakon nekoliko uspjelih pokušaja od strane medija i vlasti da se ocrni pokret time što će se koristiti Manson i drugi 'predstavnici' hipija kao propagandni primjeri da su oni samo nedomoljubni, komunistički, sotonistički, neljudski bolesnici, pa su onda baby-boomeri postali krajnje konformistički yuppijevski licemjeri koje je neka generacija ikad dala. (Zapisao je na početku dnevnika, krajem osamdesetih)[/em]
Mit o Nirvani, američkom rock bendu, i njegovu lideru Kurtu Cobainu nesporno je
jedan od fenomena masovne popularne kulture. Lik i djelo Kurta Cobaina,
njegov traumatičan život i tragičan kraj postali su dijelom kolektivne svijesti
cijele generacije s početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Kurt Cobain
je, slobodno se može napisati, zapravo posljednja globalna rock zvijezda,
posljednji karizmatični autor i izvođač koji je od sebe stvorio kult još za
života,
osoba s jedinstvenim demonskim samouništavajućim porivom u povijesti rock
glazbe. Naravno, i drugi mrtvi idoli, poput Jimmyja Hendrixa, Janis Joplin, Jima
Morrisona, Elvisa Presleyja, Iana Curtisa, da spomenem samo njih, ostaju u
pamćenju kao prerano samožrtvovane zvijezde na oltaru slave, popularnosti i
osobnih kontroverzi.
Teror nad tijelom i umom
No slučaj Kurta Cobaina ipak je poseban i samo dijelom, možda, usporediv sa
spomenutim imenima, također prerano sagorjelima u vlastitom plamenu dvojbi,
emocija i ovisnosti. Drugim riječima, put koji je prošao Cobain od rođenja do
smrti apsolutno je put destrukcije i psihofizičkog terora nad vlastitim tijelom
i umom. Zato je i kraj bio očekivan - predoziranje heroinom i trenutak prije
pada u komu upucavanje u glavu iz sačmarice. Bilo je to 5. travnja 1994. Kurt
Cobain je izvršio samoubojstvo u svojoj kući u Seattleu. Bilo mu je 27 godina.
Kao i Morrisonu, Hendrixu i Joplin prije njega.
Sjećajmo ga se kakav je bio, brižan, velikodušan i drag.
Njegova glazba će zauvijek biti u našim srcima
Krist Novoselic
Post je objavljen 05.04.2006. u 22:48 sati.