Marketing
Masada, savršena utvrda
En Gedi i Masada
En Gedi i Masada (uvodno)
Uspon na Masadu
Masada, terme
Masada, Sjeverna palača
U prošlom sam postu govorio o Masadi iz doba Heroda Velikog i još ću se vratiti njegovim palačama, no ova je utvrda ostala u upotrebi i nakon njegove smrti. To ponajprije zahvaljuje odličnom položaju na usamljenom brdu, ali i sustavima utvrda i navodnjavanja koji su ljudskom rukom izgrađeni.
Kako bi neka utvrda mogla izdržati dugotrajnu opsjedu, osim dovoljnih zaliha hrane, potrebne su i velike zalihe vode, osobito ovdje u pustinjskom području. Zato su i bile potrebne velike cisterne za vodu, poput ove na maloj slici.
Do takvih se cisterna voda djelomično donosila, a djelomično dovodila posebnim kanalima koji su vidljivi i na modelu Masade.
Već je Herod Veliki dao napraviti poseban vodovod koji je vodu iz pustinjskih bujica, kakve se stvaraju za kiša kroz zimsko razdoblje, dovodio do podnožja same utvrde. Na maketi se vide ti kanali kao i stepenice kojima se do kanala stizalo od vrata utvrde koja se zovu Vodena vrata.
Ovakva obrambena vrijednost Masade privukla je 66. godine, na početku velikog židovskog ustanka protiv Rimljana, koji je poznat i kao Prvi židovski ustanak, skupinu Židova predvođenih zapovjednikom, Galilejcem po imenu Menahem Ben-Jair. Bila je riječ o sikarima, strogoj sljedbi unutar pokreta zelotâ ili revniteljâ, koji su se odlučili na borbu do smrti. I samo njihovo ime dolazi od naziva mača, sika‘, što su ga nosili o boku. Oni su ovdje napali Rimljane. Menahem Ben-Jair poginuo je kod Jeruzalema, a njegovi su se sljedbenici, pod vodstvom Elazara Ben-Jaira, povukli na Masadu. Pridružili su im se ovdje i posljednji pobunjenici nakon pada Jeruzalema 70. godine. U tom su razdoblju mnogi prostori ove utvrde i palače prilagođeni potrebama zelota.
Između ostaloga, tada je izgrađeno i nekoliko bazena za obredno pranje, tzv. mikve. I danas se lako prepoznaju po žbuci koja je trebala zadržati vodu i stepenicama koje su vjerniku omogućavale silazak u bazen.
Još jedan dodatak iz doba kad su ovdje živjeli zeloti svakako je sinagoga, mjesto sastanka zajednice, slušanja Božje riječi, poučavanja i donošenja odluka. Nalazi se u blizini Vodenih vrata.
Prepoznaje se po stepenastim sjedalima koja su okruživala prostoriju.
Jedna rekonstrukcija približava nam, bar donekle, kako je ova prostorija mogla izgledati.
Neobičnost ove sinagoge nalazi se u činjenici da ona nije orijentirana prema Jeruzalemu, kao što bi se za jednu sinagogu očekivalo, no to nam samo potvrđuje da su zeloti nastojali iskoristiti prostorije koje su se već nalazile unutar utvrde, te ih prilagoditi svojim potrebama.
Danas na ovim sjedalima sjede neki novi naraštaji.
Nastavak: Masada, pad
Post je objavljen 03.04.2006. u 08:30 sati.