U subotu dok smo čistili put između Kokotića i Urkunića naš šumar Lenjin mi je rekao vrlo znakovito : «pojavili su se krpelji...». Ja pomislih, i vrime im je više.
Krpelj , spada u red grinja (Acarina) i može vam nepredviđeno zagorčati život.
Živeći kao parazit na raznim životinjama i hraneći se njihovim sokovima, gomila u sebi uzročnike bolesti svog domaćina koje kasnije prenosi i širi dalje pa tako i na čovjeka.
Najpoznatije među njima su svakako srednjoevropski krpeljni encefalitis i razne bolesti uzrokovane bakterijom Riketsiom. Osim toga u svojoj slini ima toksične tvari koje ujedom kod čovjeka mogu izazvati razne toksične i alergijske reakcije. Krpelj je aktivan osobito u proljeće kad vreba s lišća i trave i nakon što dospije na čovjeka oko 6 sati traži mjesto za hranjenje, 2 sata buši kožu , te mu je potrebno najmanje 10 sati da eventualno zarazi domaćina.

Ženke sišu krv domaćina, a zubcima se tako čvrsto drže da im se prije otkine glava nego što se uspiju izvući iz rane. Glavicu treba obavezno izvaditi iz rane natapajući je uljem ili eterom. Na mjestu ujeda se javlja crna krasta dok regionalni limfni čvorovi znaju dosta nateći. Bolest se relativno dobro liječi antibioticima osim kod krpeljnog encefalitisa,koji je virusnog porijekla i kad su komplikacije moguće. Na našem Iliji, koliko je meni poznato, krpelj ne izaziva encefalitis dok ta mogućnost nije isključena u sjevernijim krajevima naše Domovine.
Dakle da zaključimo. Poželjno je u ovo doba godine, vraćajući se iz prirode, temeljito se pregledati i u slučaju pronalaska ove zločeste beštijice istu temeljito odstraniti, te se u slučaju potrebe ipak obratiti svom liječniku.

By Ive
Post je objavljen 01.04.2006. u 00:25 sati.