Marketing
Masada, terme
En Gedi i Masada
En Gedi i Masada (uvodno)
Zadnji put sam vam ispričao sve o usponu na Masadu, do 440 metara iznad razine Mrtvog mora, ali samo 20-at metara nadmorske visine. Sada nam se valja uputiti u obilazak. Rekao sam već da počeci utvrde sežu do Aleksandra Hasmoneja, židovskog vođe s početka 1. stoljeća pr. Kr., no iz toga doba nije ostalo mnogo. Više ćemo se zadržati na ostacima iz doba Heroda Velikog, dakle s kraja 1. stoljeća pr. Kr., kad je Masada i doživjela svoj procvat. Svojim je prirodnim položajem Masada bila odlično sklonište Herodu pred njegovim mnogobrojnim neprijateljima. Krajem 1. stoljeća po Kr. Josip Flavije ovako će opisati Herodovu Masadu: »On uz zidine izgradi 37 kula i čitav dvorac unutar utvrde, a njegovo se djelo uzdiže pred nebom i pred ljudima, kao zaštita od neprijatelja koji bi protiv njega zaratio«. Arheološka istraživanja potvrdila su da je Herod Veliki gradio Masadu u tri navrata. Najprije je podigao Zapadnu palaču, potom Sjevernu palaču sa skladištima, a na kraju i velike zidine.
Krećemo prvo prema Sjevernoj palači, a putem obilazimo terme. Na gornjoj su slici unutar crvenog kruga. Nailazimo i na ostatke nečega što je svojim oblikom mogla biti upravna zgrada. Tu smo naišli i na neke buduće arheologe.
Kasniji stanovnici Masade, zeloti koji su se ovdje sklonili za vrijeme Prvog židovskog ustanka protiv Rimljana, ovdje su napravili mikve, kupalište za obredno pranje. U vodu se silazilo stepenicama, a da je riječ o bazenu svjedoči nam žbuka koja se do danas očuvala.
Herod Veliki bio je rimski đak, pa je jako volio i rimski luksuz, te ga je htio imati i u svojim palačama. Stoga je i ovdje, u nepristupačnoj Masadi morao imati terme. I to nisu bile tek obične terme, već je bila riječ o termama uređenim prema svim rimskim standardima, što je naravno uključivalo i freske u pratećim prostorijama.
Terme su se sastojale, kao i obično, sastojale od prostora za gimnastiku (Herod se time vjerojatno nije bavio), svlačionice, frigidarija u kojem je bilo hladno, tiepidarija u kojem je bilo toplo i kaldarija u kojem je bilo vruće.
Ulazimo u kaldarij (lat. caldarium).
Ova je prostorija očiti dokaz da je riječ o termama. Sa svojim dvostrukim podom i zidom, ova konstrukcija omogućuje protok vrućeg zraka i zagrijavanje prostorije, davno prije nego je izmišljeno podno grijanje.
U jednom dijelu prostorije nalazi se i rupa u zidu kroz koju je taj vrući zrak ulazio u sistem kaldarija.
S vanjske strane bila je peć.
Ove su terme zapravo već dio Sjeverne palače, no o njoj ću više govoriti sljedeći put.
Post je objavljen 31.03.2006. u 08:52 sati.