kako znate iz predhodnog nastavka, naš se Pajdo nađe u nebranu grožđu, on pijan, a Aisha, u svoj svojoj ljepoti sjedi na svom mjestu....
Pajdo se bržebolje vrati u onaj bar, ode u wc, i dobro se umije. Onako naoko svjež vrati se u poštu, krene pravo prema Aishi, skupljajući hrabrost usput. dođe do šaltera, i ovako mi opiše taj slučaj:" Jebemumater, brajo ja doša na red, gledan ja nju, gleda ona mene, a neće rič iz usta! Dadnen joj pisma, ona ji priuzme, nasmije mi se lagano, a ja ko popišan cvit. Nemeren reć ni FaljenIsus! Zavezalo me ko da u životu nisan rič reka. I unda ona mene upita da kako san? posrano, pomislin u sebi, ali se tad otvore usta, i počnen ja brabonjat, nemereš me ustavit. da kako san već bija pa nje nije bilo, pa nisan tijo ostavit pisma, nego se odredijo vratit... pa kako je vrime lipo, pa kako mi je oni jebamupasćunku reka da je ona ošla na pripremu za veding, pa kako je vanka toplo za ovo doba godine, pa na kakvu pripremu si išla? i nu lipoga vrimena vanka. I unda me sunce ozari kad mi reče da je išla na pripremu za SESTRINO VINČANJE, IŠLA SA SESTRON! Đava odnija i sestre i vedinge i pripreme, dobrotilisanseusra" kaže naš Pajdo i skupi hrabrosti da upita Aishu bi li se mogli naći, popiti čaj ili kavu." Nisan ja rodjače zna da je doli gore nego u nas, nemere ona nikud s muškin dok ja nedođen u nje kući pa me ne vide ćaća, mater i braća, pa oni ne odobre".I tako Pajdo ni kriv ni dužan završi na svom prvom i jedinom Iračkom vjenčanju.
Upoznaše ga i mater i ćaća i braća i sestre njegove Aishe, a tu se još jednom pokazala njegova sreća, naime Aishin otac je studirao u engleskoj, završio za doktora, majka je prevoditeljica za jednu stranu firmu, a sestra se udaje za iračanina koji živi i radi u Francuskoj. Nisu bili zatucani brajo nimalo, normalan svit i Irudati oni ti mene lipo primu,ko da san in rođeni- priča Pajdo. I tako Pajdo započne svoju bliskoistočnu romansu, ali nešto nikako nije štimalo, em se mogu viđat samo kod nje u kući, em ne smije
izlazit s njim u barove za strance, ni u restorane i Pajdo se malo zamisli, a o sexu da i ne govorimo...
"I vidin ti ja rode moj da od te ljubavi ništa! Pukla lopta utakmica završena!Jesu oni mene primili, i lipo ljudijakaju samnon ali nevaljan i gotovo! Nisan ja za nju i samo šta mi to u brk ne skrešu. jedan dan, sidimo mi u njijovu tomu vrtlu, gardenu i ja nju pripupitan bili ona pošla za me, a ona me pogleda,ka da san joj ubija i ćaću i mater i sve živo i mrtvo, i kaže nemeren. A šta nemereš, pomislin ja, a moreš se smijat samnon i pričat, a za drugo nevaljan i nisan joj Isukrstami ništa ni reka, nego se okrenija i oša iz toga gardena jeba ih garden..."
Vikala Aisha da se vrati, da to nije tako jednostavno, ali naš Pajdo uđe u svoj kamion i ode, i tad odluči
da će pobjeći iz Iraka prvom prilikom. Nedugo zatim dok je sjedio u kantini kraj spavaonica dođe mu šef i kaže da su zvali iz Splita iz firme da se hitno javi. Još ga nije prošao šok od prije desetak dana i onog razgovora s Aishom a dođe novi... Skupi Pajdo svoje stvari razbacane po stolu kantine, sjedne u kamion i pravac Abdul i njegov telefon. Dođe tamo kratko pozdravi znane i neznane, ode do telefona i izbira broj firme u Splitu. Čevrto biranje mu uspije, i kroz kvrčanje i pucketanje se predstavi i onda se skameni od boli:"Druže Pajdo"-reče sekretarica u Splitu-" zvali smo da te obavijestimo da ti je noćas umrla majka u Zenici". Još je nešto glasnica loših vijesti govorila ali Pajdo više nije slušao, poklopio je slušalicu i izišao u toplu Iračku noć.
Sutradan je Pajdo već bio u avionu koji ga je vodio kući. Ispaćen, neispavan i umoran izgledao je toliko loše da su stjuardese stalno trčkale oko njega. I avion konačno sleti u Split, po njega dođe rođak i odvede ga na sahranu u njegovo selo. I nebo je plakalo taj dan, kiša je lila, svi su jecali, samo je Pajdo stajao sa strane i bezizražajno gledao u daljinu kamenim pogledom. Oca nije ni pogledao, braću i sestre je pozdravio i nakon što je sahrana završila, i njegova majka bi spuštena u grob Pajdo je otišao, zarekavši se da se više nikad neće vratit u svoje selo. Ostao je par dana u Splitu,ali kako kaže:" Nigdi ti brajo moj više nije bilo moje misto! otišla mater, jedina iskrena i bezuvjetna ljubav. A ja bijo daleko, na drugomu kraju svita. I bolilo je brajo,bolilo, ma boli i sad nakon svi ovi godina kud neće unda. Ostade ti brajo moj pajdo sam među svin ovin sviton! ma svi su meni dragi, ali mater, mater je mater..."
vratio se pajdo u Irak nakon petnaestak dana i tamo ga dočeka novo iznenađenje, pismo od Aishe:
"Najdraži Pajdo, ti znaš da smo mi dva različita svijeta, i da se moram ponašati onako kako mi nalaže obitelj, tradicija i vjera. Ali moraš znati i da ovo vrijeme provedeno s tobom je rezultiralo time da te zavolim...", tu Pajdo stane"zavoli? Sina ti Isusa,zavoli? Fala ti Gospe blažena- i nastavi čitati.
"...dobila sam od oca privolu da mogu ići s sestrom u Nantes, i da se tamo mogu nastaviti školovati. Ti znaš da bi ja htjela biti profesorica. Ovde više ne mogu ostati, ne mogu biti blizu tebe, a ne biti s tobom... lakše će mi biti da sam daleko i da maštam da ćemo se možda nekad negdje sresti u drugačijim okolnostima.
Voli te Aisha
P.S. letim za dva dana, u srijedu
Završivši čitanje Pajdu preplave osjećaji i prvo pokleda na sat, da vidi datum i dan, ali je kroz oči pune suza to bilo teško dešifrirati, tek kad je obrisao oči vidi da je četvrtak, 16:50.
Istog trenutka krene prema šefovom uredu, pokuca i ne čekavši odgovor uđe i s vrata kaže :"Dajen otkaz!"........
nastavlja se...
Post je objavljen 31.03.2006. u 07:16 sati.