Ovo je recimo sažetak moje bilježnice, pa ako vam treba za šalabahtere ili možda čak i za naučiti, eto vam...
Kretanje stanovništva-migracije i prirodno kretanje stanovništva(natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj)
Demografska tranzicija – postupni prijelaz sa visokih stopa nataliteta na niske stope nataliteta i mortaliteta
Depopulacija – smanjenje broja stanovništva
Deruralizacija – napuštanje sela kao mjesta stanovanja
Oblici ruralnih naselja - osamljena, raspršena, grupirana
Grad je kompaktno veće naselje u kojem je većina aktivnog stanovništva zaposlena u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima
Urbanizacija je proces razvoja gradova, te povećanje razvoja stan.
Pristup regionalizaciji koji polazi od središnjeg i funkcionalnog značenja pojedinog naselja naziva se nodalno – funkcionalni
Svaki grad ima prostor na koji utječe, a taj se grad naziva nodalna regija
MAKROREGIJE:
1. ZAGREBAČKA MAKROREGIJA: gravitacijski gradovi: Varaždin, Karlovac, Sisak i Koprivnica
2. OSJEČKA MAKROREGIJA: gravitacijski grad: Slavonski Brod. Ostala su središta – Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Požega i Đakovo. Ova regija ima najmanji udio gradskog stanovništva
3. RIJEČKA MAKROREGIJA: gravitira joj Pula. Gravitira joj Istra i Kvarner te dio Gorske Hrvatske. Ostali centri su: Delnice, Gospić, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Crikvenica i Opatija
4. SPLITSKA MAKROREGIJA: gravitira ju joj Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Ostala središta su – Makarska, Sinj, Knin, Trogir, Imotski, Hvar i Supetar na Braču.
Prirodni uvjeti gospodarskog razvoja su: prirodna obilježja prostora, sirovine, prometna dostupnost i radna snaga
PROSTORNI RASPORED GOSPODARSTVA
1. Panonski prostor
a) Nizinska regija – obuhvaća prostor koji se nalazi do 200 metara nadmorske visine. Obuhvaća istočnu i središnju Hrvatsku. Najvažnija je grana poljoprivreda. Govedarstvo i svinjogojstvo su glavne grane stočarstva
b) Brežuljkasta regija – obuhvaća prostor iznad 200 m nadmorske visine. Prevladava mješovita proizvodnja žitarica, voća i vinove loze
2. Gorski prostor – zauzima najmanji dio Hrvatske. Odjeljuje panonski i peripanonski prostor od jadranskog
3. Primorski prostor – obuhvaća primorje Hrvatske i u njoj prevladava vinarsko-voćarska proizvodnja. Voćarstvo: više sorti maslina, višnja maraska, trešnje, breskve, smokve, agrumi
HRVATSKO GOSPODARSTVO PO GRANAMA:
1. Primarni sektor
- poljoprivreda – najstarija grana ljudske djelatnosti. Proizvode se žitarice: kukuruz i pšenica, uzgoj povrća, voća, vinove loze, ljekovitog i aromatičnog bilja
- stočarstvo – najzastupljenije je svinjogojstvo, govedarstvo i ovčarstvo
- ribarstvo – morska uzgajališta riba i školjaka
2. Sekundarni sektor
- industrija, građevinarstvo i rudarstvo
- potrošnja energije jedan je od pokazatelja standarda i općeg stanja u društvu
- potrošnja energije u Hrv. je niska
- hrv. ne može podmiriti svoje potrebe za energijom
- najvažniji izvor energije je u sadašnje vrijeme nafta
- nafta je pronađena na 60-ak mjesta u Panonskom prostoru
- zemni plin se nalazi na više lokacija u Panonskom prostoru
- najjača elektrana je nuklearna elektrana Krško
- hrvatska industriju temelji na uvozu sirovina
3. Tercijarni sektor
Post je objavljen 29.03.2006. u 17:29 sati.