Srijeda. Izašli iz kuće u pola 11 prijepodne, vratili se oko 5 popodne.
Kretanje:
Doma-Lesnina,Merkur-Doma-Mercator-grad (samo na sat vremena, jer više je i menii njemu pun ku.. ..fer dučana sa namještajem , letvama, bojama , pločicama itd.)
Dovućemo se doma po cmoljavom i kišnom danu, Izađemo iz lifta punih ruku. On nakrcan teškim vrečicama, a ja nosim jednu laganu,a u drugoj ruci jastuk koji sam kupila. Krenem na štenge, susjeda ispod otvori vrata da je poštar ostavil nekaj kod nje za nas, ja se potpuno bez razmišljanja okrenem i krenem prema dolje, fulam jednu štengu i strovalim se na pod. Srećom sam pala na bok i sa ne velike visine ali sam udarila glavom u rub zida. 
Ne moram govoriti kaj sam sve čula doma o svom hodanju i nepaženju,jer se mužić jadan izbezumio , pa me istovremeno tješio i špotao dok sam ja od šoka plakala. Nije mi bilo za glavu iako čvrga boli, nego mi je bilo potpuno nepojmljivo kak mogu pasti u devetom mjesecu trudnoće.
Kad sam se malo primirila, zvala sam ginekologicu, pa su mi rekli da ak ću imati simptome ovakve i onakve, da se javim ,a inaće samo da odmirujem.
Simptoma nije bilo nikakvih, bebe se normalno micao, a jučer sam bila i na pregledu u Zajčevoj gdje sam i onak bila naručena za taj dan. Sa bebeom je sve OK,a i sa mnom osim kaj mi je opet šibnuo tlak (danas je već normalan). No čini mi se više od frke i panike. Jer, jedna je stvar kad se ide na pregled u privatnu ginekološku ambulantu , kod svoje ginekologice koja se zna od prije, gdje je sve mirno, tiho, uređeno, opremljenu vrhunskom aparaturom, a druga stvar kad se dođe u bolnicu. Valjda mi je tek sad sjelo da je to - to i da se ide rodit (za koji tjedan doduše al svejedno). Pa novi dr, pa dok obaviš kompletan pregled obiđeš cijelo prizemlje , u jednoj sobi CTG, u drugoj mjere tlak, pa onda kod dr-a u ordinaciji klasičan pregled na jednom krevetu, pa se još jednom digni i odcupkaj do drugog kreveta na ultrazvuk.
A nalaz se piše sa dva prsta na mehaničkom pisaćem stroju ! A gomila kompova i printera koji su još u funkciji, samo nisu zadnje čudo tehnike se baca, kaj se ne bi to moglo donirati bolnicama ????
Naravno da je sve trajalo više od sat vremena i da sam od silnog lijeganja i ustajanja izašla van sva raščupana . 
Naravno da sam glede svog pada odmah razmišljala o poruci koja je više nego jasna
- stani na loptu, dosta je bilo...ludasanja, hopsanja i još samo ovo ili ono....
Post je objavljen 25.03.2006. u 07:06 sati.