(nastavak)
Vratimo se sada zakonima o Šabatu koji su izvedeni iz melaha u vezi Mikdaša.
Budući da smo mi konačna bića, naše stvaranje je neophodno različito od B-žjeg. Naša kreativnost se manifestira kada je postojeći objekt promijenjen ili transformiran ili poboljšan našim aktivnim činom. Drugim riječima, naša kreativnost obuhvaća činjenje "nečega od nečega", dok B-žji rad obuhvaća "ništa od nečega".
Dok se B-g "suzdržavao" kako bi stvarao, čovjek mora činiti suprotno - ići naprijed. Dok je B-g otišao u Svoj režim beskonačnosti, nadilazeći cimcum koji je koristio pri stvaranju svijeta, čovjek mora ponovo činiti suprotno - suzdržavati svoju kreativnu energiju.
Ovo što smo upravo opisali je obrnuti odnos, nastao zbog temeljne razlike između čovjeka i B-ga.
Taj odnos se može opisati na slijedeći način: za čovjeka se kaže da je stvoren na sliku B-žju; mi smo ustvari zrcalna slika B-ga, obrnuti, da to tako kažemo. Mi smo oprečnosti. Stoga se mi na Šabat "suzdržavamo" dok pokušavamo biti nalik B-gu na jedini način na koji to možemo - imitirajući B-žji cimcum. Možda je upravo to ono na što mislimo kada svoj odmor na Šabat opisujemo kao "sjećanje na čin stvaranja". Mi na Šabat činimo ono što je B-g činio prilikom stvaranja.
Sada možemo razumjeti odnos između zakona o Šabatu i gradnje Miškana. Oboje predstavljaju zamisao o Bogu koji se suzdržava.
Sustezanje kao snaga
Jednom sam čuo Rav Dov Soloveitchika, zatz"al, kako tumači da za Židova filzofsko shvaćanje vodi do moralnog imperativa. Židov mora oponašati B-ga i činiti cimcum u različtim odnosima. To je ideja gevure, "snage", kao što Mišna navodi:
Tko je snažan? Čovjek koji ima samokontrolu. (Avot 4:1)
Ova ideja bez sumnje stoji u srži sve Židovske etike, i naznačuje radikalan odmak u načinu na koji čovjek vidi svoju odgovornost prema svom bližnjem.
Vrijedno je zapaziti da Tora počinje s Berešit bara Elokim - imenom Elokim koje se vezuje uz tajanstveno područje gevure.
B-g vrši samokontrolu ograničavajući beskonačno u procesu stvaranja. Zbog toga možemo gledati Šabat kao jednodnevnu avanturu u samokontroli koja često uključuje čak i najsvjetovnije, nedvojbeno beznačajne aktivnosti, samo zato što su definirane kao kreativni postupci, melaha.
Nadamo se da će se takva samokontrola preliti i na ostale dane tjedna, uzdižući naše postupke i misli.
I Šabat i Miškan govore o B-gu koji boravi na ovom svijetu. Vrlinom naše pobožnosti utjelovljene u naše živote mi spašavamo svijet - i uspostavljamo prolaz do Beskonačnog B-ga.
To je bila velika poruka koju je Moše prenio Djeci Izraelovoj nakon što je sišao sa Sinaja.
Post je objavljen 24.03.2006. u 01:03 sati.