Nakon informacija da oko 35 goveda na otocima Fineri i Bodulašu u medulinskom akvatoriju skapava od gladi žeđi na olujnom vremenu i niskim temperaturama bez ikakvog zaklona, reagirala je ekološka udruga Zelena Istra, uputivši prijavu protiv bešćutnog vlasnika goveda, Emilia Lorencina. Udruga podržava prijavu ekološke udruge Zelena Istra te zahtijevamo i očekujemo od nadležnih institucija da poduzmu sve odgovarajuće mjere i najoštrije kazne vlasnika goveda. U protivnom, i sami ćemo poduzeti sve raspoložive mjere kako bi bešćutni vlasnik kazneno odgovarao za zlostavljanje životinja. Prema riječima samih aktivista, stado od 20 krava već danima očekuje da ih netko napoji i nahrani, budući da na otočiću nema ni vlati trave kao ni zaklona za izgladnjele životinje. Isto tako, stravično je da vlasnik krava na otok prevozi životinje tako što ih zaveže za brod pa ih onda tjera da plivaju preko na otok. S obzirom da zlostavljanje krava traje još od 2001. godine, nerazumljiva je činjenica da nadležne veterinarske službe nisu poduzele ništa kako bi spriječile ovo monstruozno postupanje sa životinjama. opširnije
PAŠKI LOVCI KRENULI U NEZAKONITI LOV NA ČAGLJA?
22.03.2006
Paški lovci krenuli su u potragu za čagljem koji je navodno posljednjih dana usmrtio desetak ovaca na području grada Paga. Ogorčeni ovčari smatraju da su lov i ubojstvo čaglja koji je na otok Pag došao s kopna preko paškoga mosta jedino rješenje njihovih problema. Njihove izjave kako bi njegov opstanak na otoku značio smrt ovčarstva zvuče pretenciozno, ali očito su dovoljan znak da 30-ak lovaca iz paškog LD-a Kamenjarka krene u lov na čaglja kojeg su već jednom ranili, ali im je on ipak uspješno pobjegao. Lovci nastavljaju potragu jer su, prema tragovima krvi uvjereni da je čagalj uginuo od ranjavanja. "Nećemo odustati dok ga ne pronađemo živog ili mrtvog", kazali su članovi LD Kamenjarka. No, prije nego bezglavo krenu u lov na nevinu životinju možda bi se članovi LD-a, ali i ovčari trebali zapitati koliko su dobro upoznati s zakonom i novim pravilnicima o proglašenju i zaštiti divljih svojti. Novim se pravilnikom o zaštićenim i strogo zaštićenim svojtama, štiti i čagalj koji je česta meta nehotičnog ubijanja lovaca. Svaki opravdani razlog za eliminaciju takve vrste utvrđuje nadležno ministarstvo. Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.) i istrebljivanje zavičajne divlje svojte. U slučaju da je životinja koja se ubraja u zaštićene i strogo zaštićene svojte uzrokovala gospodarsku ili drugu štetu, oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate kako bi spriječio nastanak štete, a to podrazumijeva učinkovito ograđivanje, ciljano čuvanje dobara i rastjerivanje strogo zaštićenih životinjskih svojti. Samo ako je poduzeo propisane radnje i zahvate, oštećenik ima pravo na nadoknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih divljih svojti. Prema tome, sve druge radnje koje oštećenik ili druge pravne i fizičke osobe poduzmu protiv zaštićene svojte u području u kojem ona obitava, umanjuje iznos nadoknade štete te su te iste osobe dužne nadoknaditi štetu koju prouzroče povredama ovoga Zakona.
Post je objavljen 22.03.2006. u 20:37 sati.