Dok vještina pravljenja piva i vina seže u daleku prošlost, jaka alkoholna pića pojavljuju se mnogo kasnije. Prvi pokušaj destilacije zabilježili su aleksandrijski alkemičari. Dugo vremena prevladavalo je mišljenje da su destilaciju otkrili Arapi jer je riječ alkohol arapskog porijekla. Današnji način destilacije izumljen je u samostanima južne Italije u X. stoljeću. Njen daljnji razvoj usko je povezan sa širenjem tajnih nauka. Prvi vinski špirit zvao se aqua ardens (goruća voda), smatrao se magičnim pićem. To piće su plaćali zlatom a neki su zbog njega završili na lomači. Kasnije se vinski špirit prozvao aqua vitis i aqua vitae (životna voda). Tijekom nekoliko stoljeća alkohol dobiven destilacijom služio je uglavnom za liječenje. Kod nas su zadarski ljekarnici u XI. st. proizveli destilat od višnje maraske isključivo u ljekovite svrhe. Početkom XVII. st. vještinom proizvodnje destilata, osobito proizvodnje likera počeli su se baviti redovnici raznih samostana.
Jaka alkoholna pića dijele se na :
-rakije prirodne i industrijske
-ostala jaka –žestoka alkoholna pića
-likere
Proizvodi nastali destilacijom alkoholno provrelih proizvoda od grožđa jesu:
-rakija : komovica, lozovača, vinovica i droždenka
-vinski destilat
-vinski alkohol
-vinjak
Pri proizvodnji bijelog vina mošt se ocijedi i ostaje smjesa koja sadrži šećer. Kad ta smjesa provrije destilira se i tako se dobije lozovača. Komovica se dobije nakon vrenja smjese od crnog grožđa mošt se odlije a drop (kom) se destilira.
Travarica se dobiva močenjem raznih ljekovitih trava u komovici ili lozovači. Žućkaste ili zelenkaste su boje ovisno o izboru aromatičnog bilja i njihovih omjera. Travarica se najviše koristi u Dalmaciji. Postoji bezbroj vrsta travarica a najčuvenija u našemu kraju je primorska travarica od 40 ljekovitih trava. Brgat je poznat po svojoj travarici od košćela, Konavle po travarici od grožđa krivaje.
Prirodne rakije na osnovi žitarica su dobivene destilacijom provrele komine žitarica koje su specifičnog okusa i mirisa. Tu pripadaju slijedeća pića – Wisky je žitna rakija dobiva se od ječma, raži, pšenice i kukuruza. Nakon završenog alkoholnog vrenja slada, destilira se kom. Da bi wisky dobio svoju zlatnožutu boju, blag okus i specifičan miris, mora odležati u hrastovim bačvama ponegdje najmanje tri godine. Prema zemljama podrijetla na tržištu su poznate tri vrste- škotski, irski i američki. Gin je englesko piće tj. žitna rakija koja se dobiva od ječma, raži, zoba i pšenice. Prilikom destilacije dodaje se nešto borovice koji mu daje specifičan miris. Arak se dobije destilacijom provrele komine riže i provrelog egzotičnog voća poput slatkog soka kokosove palme, marakuje, aviokada i dr. Bezbojan je ili svjetložute boje specifičnog okusa i mirisa.
Prirodne rakije od raznih sirovina čini jednu skupinu jakih žestokih pića proizvedenih destilacijom od provrelih komina raznih slatkih tvoriva posebnim postupkom. Tu spada votka
rusko nacionalno piće, dobiva se od rafiniranog alkohola iz krumpira. Rum je destilat prevrele melase koja preostaje pri proizvodnji šećera iz šećerne trske. Nakon destilacije rum je bezbojan i nema dobar okus i miris. Čuvanjem u hrastovim bačvama dobiva zlatnožutu boju, finu aromu i dobar okus. Iznimka je kubanski rum koji je bezbojan jer nije odležao u bačvama to je čuveni Bacardi. Tekila je bezbojna, dobiva se destilacijom soka jedne vrste agave, domovina joj je Meksiko.
U našem kraju rakiju rado nude kao aperitiv uz suhe smokve i mjendule kao znak dobrodošlice. Smatra se da jedna čašica aperitiva otvara apetit, pa čovjek bolje jede. Međutim, aperitiv najčešće piju baš oni koji bi i bez njega dobro jeli. Točno je da malo alkohola stvara u praznom želucu osjećaj topline i izaziva jače lučenje želučanih sokova. Tim se pojačava želja za hranom. Alkohol i u ustima pojačava lučenje pljuvačnih žlijezda, pa i to pridonosi vjerovanju da je prije jela dobro popiti čašicu rakije. Onaj tko se zadrži na jednoj čašici, mnogo ne griješi, ali najčešće jedna čašica povlači za sobom drugu te tako čovjek neprimjetno postaje rob alkohola.
MEDENA RAKIJA
U litri stare šljivovice (prepečenice) rastopi se miješanjem 30 – 35 dag meda. Ako je med kristaliziran, rakija se može zagrijati da postane mlaka. Kad se med rastopio, rakija se ulije u bocu i ostavi stajati osam dana dok se slegne talog. Nakon toga, čista rakija se pretoči u drugu bocu i ostavi stajati najmanje 14 dana prije nego što se počne piti.
BRGATSKA TRAVARICA OD KOŠĆELA
U litru rakije dodati šaku bobica košćele. Bocu spremiti na tamno mjesto i tako neka stoji jednu godinu. Za taj period bobice će pustiti lijepu smeđu boju a rakija će dobiti lijepi okus i miris. U šali se često ova travarica naziva «dubrovački whisky».
KONAVOSKA TRAVARICA SA KRIVAJOM
Krivaja je vrsta grožđa duguljastih bobica. U litru domaće rakije treba staviti šaku bobica grožđa koje prethodno treba nabockati iglicom. U vrijeme od narančina u tu istu rakiju treba dodati dvije nabockane fetice domaćeg dubrovačkog mirisnog narančina koji u sebi ima puno pica. Ostaviti par mjeseci da rakija poprimi lijepu zlatno žutu boju.
TRAVARICA
Travarica se može raditi od različitih trava, ali najčešće se u litru lozovače stavi list ljute naranče, grančica poplunca, po rogača, par listića pčelinje ljubičice, 2-3 bobica košćela, bobice smrike, par bobica šparoge, malo listića rute.
ANIS TRAVARICAU litru rakije staviti veliku ožicu aniša. Ostaviti da tako stoji 2 mjeseca prije upotrebe.

Post je objavljen 21.03.2006. u 21:34 sati.