Zapadnije, u unutrašnjosti Arizone, izmedju Flagstaffa i Phoenixa, ugnijezdilo se desetine naselja Anasazija u liticama kanjona, na pustinjskim visoravnima i na vulkanskim platoima.
“Montezuma Castle” je jedno od najbolje očuvanih naselja. Dvadesetak soba na pet katova svojim zidovima prati promjer litica. Izvanredna gradnja je održala ovaj kompleks, i nakon 700 godina, gotovo neoštećenim, usprkos udarima nevremena. Naravno, ime je potpuno promašilo smisao naselja: niti je riječ o dvorcu, a još manje Montezuminom. Naime, Aztečkom vladaru će trebati jos dvijesto godina da se rodi nakon konačnog odlaska Anasazija iz ovog naselja.
Petokatno naselje Anasazija “Montezuma Castle” ugnijezilo se u litice kanjona u središnjoj Arizoni.
U blizini je tzv. Montezumin izvor, vodena oaza koju hrane podzemni vodeni izvori. Priliv vode je konstantan, 4 miliona litara dnevno. Ne čudi da su u blizini pronađene ruševine još nekoliko manjih Anasazi naselja. Po njihovom odlasku, područje su okupirali Javapai indijanci. Na njih su Španjolci naišli u XVI stoljeću. Tada su čuli legende od Javapaija da je ovaj izvor kapija kroz koju su njihovi preci došli iz podzemnog svijeta. Stoga se i izvor i voda smatraju svetim.
Kao što su Navaho indijanci počeli imitirati kulturno i duhovno superiornije Hopije, tako su, očigledno, Javapai indijanci imitirali Anasazije u njihovim legendama.
Četrdesetak kilometara dalje je Tuzigoot National Monument. Na uzvišenju usred kamene pustinje se ističu ruševine Anasazija. Ukupno 110 soba na tri kata. Odatle se pogled pruža desetak kilometara unaokolo. Apači su ovo napušteno naselje nazvali “Tuzigoot” (“iskrivljena rijeka”, prema obližnjoj vijugavoj rijeci Verde).
Sjevernije je Wupatki National Monument na čijoj su teritoriji ruševine četiri Anasazi naselja: Wupatki, Citadel, Lomaki i Wukoki. Najveće naselje je svakako Wupatki sa dosad otkrivenih 85 soba koje okružuje veliki kružni amfiteatar. Skoro (1965.) je iskopana novina u svijetu Anasazija: na dubini od pet metara počelo se pojavljivati – igralište. Jos jedan dokaz o prisutnosti Maja i srednjoameričkih civilizacija u životu Anasazija.
Na jugu Kolorada planinski vrh Chimney Rock dostiže 2800 metara visine. Ovaj kameni vrh u obliku dimnjaka ima društvo još jednog prirodnog monolita, Companion Rock. Nedaleko su ostaci naselja Anasazija nazvani “Chimney Rock Ruins”. Na dva kata ukupno 55 prostorija sa dvije kive. Ovo naselje se smatra najizoliranijem naseljem Anasazija. Podignuto je na nepristupačnom vrhu planine, sa najbližim izvorima vode i obradivim zemljištem udaljenim preko 500 metara.
Istraživanja su pokazala da se ispod zidova nalazi originalni kameni planinski plato. To je značilo da su tone materijala, kombinacija kamenih blokova i nepečenih cigli, prenesene na vrh planine da bi se izgradila ova velika građevina. Za cigle je bila neophodna voda; ili su Anasazi čekali zimu da bi koristili snijeg za pravljenje cigle (što je malo vjerovatno) ili su donosili vodu iz doline (za što je bilo potrebno puno više radne snage nego što je bilo samih Anasazija).
Znana arheologija i povijest uporno tvrdi da su Anasazi bili poljoprivednici koji su proučavali položaj Sunca da bi znali vrijeme sjetve. Zašto bi onda ratari podigli naselje na vrhu planine daleko od obradivog zemljišta?
Za odgovor ćemo potražiti pomoć dendrokronologije i arheoastronomije.
Dendrokronologija je ispitivanjem prstenova na ostacima drveta ustanovila da je prva etapa izgradnje naselja započela 1076. Ispitana je starost borovog drveta ugrađenog u ventilacioni otvor istočne kive. S pravom se pretpostavilo da kiva pripada ranijoj fazi izgradnje.
Zatim je na analizu dostavljen komad drveta ugrađen u krov prostorije sa drugog kata; rezultati su pokazali da je to drvo posječeno u ljeto 1093. godine.
Sada se poslužimo rezultatima arheoastronomije. Između jeseni 1073. i jeseni 1077. Mjesec je bio u tzv. “stanju mirovanja”. Ista pojava se ponavlja 19 godina kasnije, 1092-1095.
Slijedeća sličica u mozaiku je pogled koji se pruža iz ovog naselja prema dva prirodna obeliska: Chimney Rock i Companion Rock. Tokom svog perioda mirovanja puni Mjesec se pojavljuje u punoj veličini između ova dva kamena vrha. Ukupno 40 puta se to desilo izmedju 1073 i 1077, i onda ponovo između 1092-1095.
I tako dolazimo do odgovora zašto su Anasazi digli ovo naselje. Isključivo kao astronomsku zvjezdarnicu!
Vodeći gradovi drevne Srednje Amerike su bili dizajnirani kao “svemirsko-magični” centri. Teotihuacan, Monte Alban, Tikal, Copan, Palenque… Oni su bili preslikani svemirski centri u kojima su se rodili život i civilizacija.
Arhitekte i građevinari su, kroz svoje građevine, uspostavljali odnos između svemirske harmonije i bioloških ritmova života na zemlji. Svemirski gradovi su su usklađivali sa svemirom. Piramide, hramovi, ulice… su se orijentirale prema stranama svijeta. Život se usklađivao sa putanjama sunca, mjeseca, planeta i zvjezdanih sistema.
Naseljima Anasazija je za nijansu nedostajalo brojnije stanovništvo, impresivnije građevine i kompleksnija socijalna struktura da stanu uz bok gradovima civilizacija Maja ili Tolteka.
Ali, naselja u kanjonima Čako, Mesa Verde ili da Šej su zasigurno predstavljala mitske centre civilizacije i njihove mikrosvemire.
Jedan od takvih centara je i Montezuma Basin u Novom Meksiku. Nekoliko tisuća stanovnika se koncentriralo u osam Anasazi naselja: Yellow Jacket, Lowry, Sand Canyon, Goodman Point, Mud Springs, Yucca House, Lancaster Ruin i Wilson Ruin.
Yellow Jacket ima impresivnih 120 kiva (!) što je najveći broj u svijetu Anasazija. Slijedi Lowry sa 110, Sand Canyon sa 90 i Goodman Point sa 85. Sa ovako intenzivnim spiritualnim životom svaki od ovih gradića je zasigurno predstavljao središte svemira za njegove stanovnike.
Niz palih kamenih monolita u naselju Yellow Jacket se nalaze u liniji koja se poklapa sa putanjom sunca za vrijeme ljetnog solsticija. Anasazi nam nisu ostavili svoje pisane poruke; ali iza ovog palog kamena kao da čujemo njihov duboki glas iz pozadine koji nas upućuje na njihovo astronomsko interesiranje.
Velika kiva Yellow Jacketa, s preko 20 metara promjera, je pažljivo izgrađena u smjeru sjever-jug i odstupa manje od jedne polovine jednog stupnja od savršenog sjevera. Mnogobrojni parovi manjih kiva promjera 10-15 metara, su savršeno poredani prateći pravac sjevera.
U čemu je značaj fascinacije Anasazija za astronomske pojave? Promatranje sunca i ustanovljavanje agrikulturnog kalendara ima smisla. Ali, intenzitet interesa Anasazija daleko prevazišao jednostavan interes ratara i njegovo praćenje sunca na horizontu.
Anasazi su formirali nestvarno bogatu astronomsku infrastrukturu diljem američkog Jugozapada. Pomno su pratili položaj matične planete i utjecaj drugih nebeskih tijela. Odatle su generirali svoje vještine, znanja, moć.
U kombinaciji sa informacijama dobijenim spiritualnim čulima, Anasazi su izrasli u jedinstvenu, duhovno naprednu civilizaciju.
Sve do momenta kada su njihovi vidovnjaci pokrenuli cjelokupno stanovništvo pozivom: “Moramo otići!”.
Ne postoje mali narodi. Niti male civilizacije. Veličina pripadnika jedne grupe se ne mjeri njihovim brojem.
Desetak tisuća duša Hopi indijanaca su možda brojčano nemjerljivo mali u poređenju sa milijardama stanovnika “tržišne ekonomije”. Ali, oni svojom tisućugodišnjom povijesti, svojom spiritualnošću, proročanstvima i brigom za čovječanstvo postaju savješću naše civilizacije udarajući joj snažan pečat upozorenja.
Njihovi preci Anasazi su takođe sjajan primjer. Razbacani na tisuću kilometara, u nekoliko stotina naselja, a samo nekoliko desetina tisuća ljudi. Po onome što su ostavili iza sebe s punim se pravom mogu nazvati razvijenom, mirnodopskom civilizacijom. Svoje vrijeme na Planeti su proveli u harmoniji sa prirodom.
Iza sebe su ostavili niz misterija: iznenadno i istovremeno pojavljivanje na ogromnom i nepristupačnom prostoru; građevinske vještine koje se ne mogu objasniti iz našeg tehnološkog ugla; vrlo napredna astronomska dostignuća bez ikakvih instrumenata; međusobnu komunikaciju koja je vidljiva u stilu gradnje, svakodnevnom životu i tempiranom vremenu odlaska; i, na kraju, istovremeni egzodus Anasazija iz svih naselja, kao najveću misteriju od svih.
Znanja Anasazija trebamo spasiti od zaborava…
Vidovnjaci Anasazija prilikom rituala u kivi; ovdje su generirana spiritualna i astronomska znanja civilizacije.